BIJELO POLjE - Istraživanje sprovdeno u okviru projekta „Škola novinarstva za mlade”, koju je organizovala Akademija društvenih nauka u saradnji sa Lokalnim javnim emiterom Radijom Bijelo Polje, pokazalo je da su novi mediji, tehnološke podloge i sistemi promijenili stil života i način komuniciranja, a njihov uticaj na mlade sve je očigledniji. Inspektorka za maloljetničku delikvenciju i vršnjačko nasilje pri Centru bezbjednosti u Bijelom Polju Snežana Nedović rejkla je da tome u prilog govori činjenica da je izuzetno veliki broj mladih koji su zavisni od društvenih mreža, svih vidova i oblika. Nedovićeva je dodala da je glavni problem u tome što mladi nijesu svjesni opasnosti nasilja u tom virtuelnom svijetu.
- Tačno je da svi sadržaji koji se tiču interneta sa sobom nose i negativne i pozitivne strane. Problem je u tome što mladi dovoljno ne znaju i ne poznaju, korišćenje blogova i foruma. Ono što ja često savjetujem roditeljima, iz svog profesionalnog iskustva, jeste da otvoreno sa djecom razgovaraju na temu internet sadržaja koje posjećuju, interpretiraju, koriste ili sami šalju i primaju, da pokušaju da od svoje djece dobiju i šifre za pristup tom sadržaju, kako bi na vrijeme mogli spriječiti ili preduprijediti mogući sajber buling- pojasnila je Nedovićeva i dodala da Centar za bezbjednost u Bijelom Polju vrše primarnu i sekundarnu prevenciju, kada je riječ o sajber bulingu.
- Održavamo niz predavanja na temu internet nasilja. Dosta radionica je odrađeno, a u narednom periodu planiramo da uradimo još takvih, nezavisno da li je riječ o osnovnoj ili srednjoj školi, da bi ukazali djeci na negativnosti sajber bulinga. A u trenutku kada se desi sajber buling, odnosno kada je dijete povrijeđeno bilo kojim vidom internet nasilja, onda već reagujemo nekim drugim mjerama, u policiji to obično završavamo razgovorom i ukazivanjem na negativne posledice – rekla je Nedovićeva i uputila molbu svim mladima da budu oprezniji pri upotrebi novih medija i društvenih mreža i da sve ono što se interpretira sa anonimnošću jednostavno da izbjegavaju.
- Socio-psihološki autizam, emotivna izopštenost i površnost u međuljudskim odnosima, najčešće su implikacije komuniciranja posredstvom savremenih medija - objasnio je sociolog Radivoje Bogavac.
On je istakao da je uticaj savremenih medija na mlade izuzetno kompleksan i multidisciplinaran, a govereći o negativnim posledicama upotrebe novih medija, Bogavac ističe da su česta i oboljenja.
-Nedostatak fizičke aktivnosti, oslabljen vid, gojaznost i deformiteti kičme, česte su pojave, koje se javljaju kod mladih ljudi koji veći dio vremena provedu koristeći te društvene, socijalne i savremene mreže- podvukao je Bogavac.
Profesor informatike u Gimanziji „Miloje Dobrašinović” Nikola Pajević, ističe da mediji imaju veliki utaicaj na mlade, kao i da oni sve češće predstavljaju životni stil pojedinca.
-Mladi svakodnevno koriste društvene mreže, stalno stižu zahtjevi i popularni lajkovi. Nažalost internet se sve manje koristi za sticaje novih znanja i razvoj obrazovanja, a to je svakako najveća prednsot, jer imamo pristup brojnim informacijama, do kojih je ranije bilo teško doći- smatra Pajević.
A pedagog OŠ „Risto Ratković” Azemina Fetić smatra da su novi mediji omogućili brži način komuniciranja, ali su doveli i do smanjenja interpersonalne komunikacije što je novi problem.
M.N.
Najveći problem kako doći do pravih informacija
Pedagog Gimanzije „Miloje Dobrašinović” Ajsela Madžgalj smatra da mladi imaju tehničke vještine potrebne za korištenje medija, posebno interneta, ali nedostaje im svijest o društvenim problemima i aktivizmu, kao i razvijena sposobnost kritičkog razmišljanja.
- Na internetu je toliko mnogo besplatnih informacija da je najveći problem kako doći do pravih. Djeci koja već žive u digitalnom dobu, računar i internet su prirodni alati za zabavu i učenje. Jedan od najvažnijih zadataka koji se postavlja pred nas odrasle,svakako je kako im pomoći da uz zabavu i igru što više toga nauče i pripreme se za svijet u kome će graditi svoje porodice i karijere, a u kojima će znanje biti najvažniji kapital - kazala je Madžgalj.