Vladine mjere ekonomske politike, po mišljenju guvernera Radoja Žugića, ne odražavaju se na standard građana, a Centralna banka će tim mjerama dati puni doprinos u oblastima za koje su nadležni. On je to kazao na jučerašnjem radnom doručku sa novinarima, ističući da očekuje da će prateći set zakona, koje je Vlada usvojila uz budžet za narednu godinu, doprinijeti održavanju konkurentnosti ekonomije.
– Ako želimo da imamo održivu fiskalnu politiku, gdje dominatno teret prilagođavanja ekonomskim ciklusima mora ležati na fiskalnim parametrima, onda je dobro da se desilo da imamo takav budžet i set zakona koji će doprinijeti fiskalnoj održivosti – rekao je Žugić.
Odgovarajući na pitanja novinara da li smatra da bi bilo najpovoljnije da se uđe u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, s obzirom na to da se uvode restriktivne mjere, on je kazao da je ocjena da su vladine mjere na kursu očekivanja međunarodnih finansijskih institucija i MMF-a, ali da smatraju da su te mjere blage.
– Ja ne mislim tako, već da su mjere vrlo ozbiljne, da ohrabruju i da će proizvesti održivost ekonomije – kazao je on.
Na pitanje da li postoje budžetske stavke na kojima se mogla napraviti značajnija ušteda, Žugić je rekao da su tri ključna elementa koja moraju da se uvaže kako ne bi došlo do usporavanja ekonomije, da se ne ugroze konkurentnost, životni standard i dostupnost finansijskim tržištima. On je kazao da je neophodna strategija za smanjenje javnog duga, te da će ona biti pripremljena za početak iduće godine, a do njenog donošenja smatra da mjere koje je predložila Vlada ohrabruju. Podsjetio je i da je CBCG u preporukama Vladi za vođenje ekonomske politike navela da se socijalna davanja moraju temeljiti prema osobama u stanju stvarne socijalne potrebe, odnosno da nije dopustivo da dolazi do deaktiviranja ženske radne snage.
– Ako su uštede opredijeljene u nivou od 126,9 miliona, to je značajna ušteda. Ako se nastavi u kontinuitetu dvije ili tri godine, imaćemo održivu fiskalnu politiku – rekao je on.
Po njegovim riječima, CBCG očekuje da će u ovoj godini podbaciti projektovana stopa ekonomskog rasta iz razloga što su ključni generatori rasta zakazali. Za 2016. projektovan je rast od 3,2 odsto.
– Dominatno možda ključni kapitalni projekat izgradnje autoputa, jer nije u dovoljnoj mjeri niti rađeno niti potrošeno sredstava izdvojenih po tom osnovu – rekao je on, pojašnjavajući da očekuje da će se dio tog uslovnog zaostatka preliti u narednu godinu, te je stoga i projektovana stopa rasta od četiri odsto.
CBCG, kako je kazao, podržava i Zakon o reprogramu dugoročnih obaveza, koji će riješiti pitanje likvidnosti realne ekonomije.
Po njegovim riječima, nema zahtjeva za osnivanje novih banaka u Crnoj Gori.J.V.
Očekuju pad kamata
Viceguverner Nikola Fabris kazao je da se u narednoj godini očekuje nastavak trenda pada kamata.
– Kvartalna anketa koju koristimo među bankama pokazala je da u narednoj godini deset banaka očekuje pad kamata, dok dvije ili tri ne očekuju promjene. Nijedna banka nije rekla da se može očekivati rast – rekao je on.
Fabris je istakao da je kamatna stopa na ukupno odobrene kredite na kraju novembra u odnosu na kraj prošle godine pala za jedan procentni poen, odnosno da su kamate na novoodobrene kredite u novembru prvi put pale ispod sedam odsto, te da u ovom trenutku nema potrebe za donošenjem zakona kojim bi se limitirale kamate.