Prvi dio arheoloških iskopavanja na Tabiji je završen. Prezentacija pronađenih artefakata biće održana na donatorskoj večeri u petak, u hotelu „Korali”.
Donatorsko veče se održava u cilju prikupljanja sredstava za nastavak arheoloških istraživanja, uz prezentovanje stručnog nalaza mr Mladena Zagarčanina, rukovodioca radovima, o završetku prve faze arheoloških istraživanja, po kojim su arhitekte Dejan Folić i Aleksandra Adžić pripremile skicu idejnog rešenja. Takođe, na prezentaciji će biti prikazan dokumentarni film o značaju Tabije, rad reditelja i producenta Ivana Ivanovića, i producenta organizatora Jovane Pekić.
Radovi na lokalitetu Tabija - Golo brdo - Haj počeli su sredinom novembra, pod rukovodstvom mr Mladena Zagarčanina, a na inicijativu NVO „Za novo i ljepše Sutomore”.
– Arheološki radovi koji su tek početi na Tabiji, već daju izvanredne podatke. Dosad se mislilo da je ovo utvrđenje imalo dvije faze, osmanlijsku i austro-ugarsku, koja je po nekim mišljenjima iznova podigla utvrđenje nakon 1879. godine, kada je poslije Berlinskog kongresa Spič otet Crnoj Gori i pripojen Beču, ali sada već znamo da je bilo starijih faza, i da Tabija nije tako jednostavan arheološki problem. Istorijski podaci, kojih je malo, ne govore nam o tome kada je zapravo podignuto jezgro ovog odbrambenog sistema i šta se u njemu dešavalo da bi dobilo konačno ruho. Kakvo je bilo prvobitno utvrđenje moglo se naslutiti nakon skorašnjeg arheloškog istraživanja jednog od nekoliko vojnih objekata unutar bedema, možda i najvažnijeg. Prvobitno je to bila jednostavna zamisao sastavljena od dva moćna pravougaona objekta, okružena puškarnicama i otvorima za topove sa svih strana, da bi se, na tim osnovama, utvrda proširivala, dobijajući kompleksnije odbrambene sadržaje. Najednom, obična karaula postaje moćna fortifikacija i inžinjerijski poduhvat, koji je, da bi se priveo kraju, morao da angažuje učene ljude i majstore raznih profila, od stručnjaka za vojnu arhitekturu pa sve do niza običnih zanatlija, zidara, kovača, stolara, kamenorezaca... E, upravo skidajući taj veo zaborava i otkrivajući genezu njenog rađanja, mi dolazimo do podataka koji nisu zabilježeni u pisanim izvorima, a koji su utkana u njenu srž, prirodni ambijent, istorijske trenutke i duh vremena u kome se gradila i razvijala jedna od najljepših novovjekovnih građevina našeg kraja – kaže mr Mladen Zagarčanin. Danas, zahvaljujući NVO „Za ljepše Sutomore”, postoji mogućnost oživljanja jedne davno zaboravljene istorije.
D.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.