Ukoliko Vlada opstane nakon glasanja u parlamentu 25. januara, a poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) ostanu pri odluci da glasaju protiv povjerenja izvršnoj vlasti, Predsjedništvo Demokratske partije socijalista (DPS) na sjednici koja će biti održana nakon sjednice Skupštine definisaće dalje političke korake, saznaje „Dan”. Prema našim saznanjima, biće iniciran raskid koalicije sa SDP-om i pokrenute procedure razrješenja predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, koji su iz redova Socijaldemokratske partije.
Osim glasanja u parlamentu i krize u koaliciji na vlasti, Predsjedništvo DPS-a raspravljaće i o konstituisanju nove lokalne vlasti u Ulcinju i terminu nove sjednice glavnog odbora.
Da Socijaldemokratska partija neće glasati za povjerenje Vladi jednoglasno je juče odlučeno na sjednicama predsjedništva i glavnog odbora te stranke. Lider SDP-a Ranko Krivokapić saopštio je da je konkretan povod za ovakvu odluku pokušaj da se kroz inicijativu za glasanje o povjerenju Vladi sruši parlamentarni dijalog i spriječe smirivanje političke krize i vraćanje u tokove dijaloga za slobodne i fer izbore.
– Razlog, koji može biti i osnov, jeste što smo saglasni sa obrazloženjem inicijative, a to je da SDP već godinama ima teške političke ocjene o radu ove Vlade. Te ocjene koje pišu u obrazloženju i ono što smo radili najbolji su dokaz da imamo puni kontinuitet politike koja sada ima i povod. Ovo je samo povod, ali u toj ocjeni same Vlade jasan je i razlog – naveo je Krivokapić na konferenciji za novinare po završetku sjednica partijskih organa.
Poručio je da je Vlada zvaničnom odlukom SDP-a da joj ne ukaže povjerenje izgubila izborni legitimitet.
–Vladu ne podržava koalicija na osnovu koje je premijer dobio mandat i ona nema izborni legitimitet. Sve od danas pa na dalje, što bi narod rekao, radi se o namicanju glasova. Možete doći do broja, ali nemate legitimitet. DPS udara u temelje ove države – pravo građana da odlučuju ko će voditi Crnu Goru. Inicijativa za glasanje o povjerenju Vladi gađa u tu metu – kaže Krivokapić.
Varnice između DPS-a i SDP-a traju već godinama, ali je koalicija, koja postoji od 1998. godine, dosad opstajala. Ipak, nakon predsjedničkih izbora 2013. godine sukobi su se pooštrili. SDP je doživio i raskol prošle godine, a njegov dotadašnji potpredsjednik Ivan Brajović formirao je novu stranku – Socijaldemokrate (SD). On i Vujica Lazović zadržali su mjesta u Vladi, a DPS je na jesen prošle godine odbio zahtjev SDP-a da ih smijeni.
Politički direktor DPS-a Tarzan Milošević kazao je za „Dan” da o pitanjima mogućeg raskida koalicije i inicijative za razrješenje predsjednika parlamenta i ministra može biti riječi na sjednici predsjedništva, nakon sjednice parlamenta.
– Sačekajmo utorak veče. Poštujemo odluke svih političkih subjekata. To su njihovi politički stavovi i interesi – naveo je Milošević.
Sjednica predsjedništa najveće vladajuće stranke mogla bi biti odložena ako u ponedjeljak ne bude poznat rezultat glasanja o povjerenju Vladi. Inicijativu da se povjerenje izvršnoj vlasti u parlamentu provjeri formalizovao je nedavno premijer Milo Đukanović.
Prema odredbama skupštinskog poslovnika, na inicijativu najmanje trećine poslanika, može se pristupiti razrješenju predsjednika parlamenta. O tome odlučuje većina svih poslanika, pa je time potrebno da to razrješenje podrži 41 član parlamenta. Razrješenje ministra pokreće premijer, i o njemu odlučuje Skupština.
U članu 91 Ustava navodi se da većinom glasova svih poslanika Skupština donosi zakone kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana. Istom većinom parlament proglašava ratno i vanredno stanje, donosi prostorni plan, odlučuje o raspisivanju državnog referenduma, odlučuje o skraćenju mandata, razrješenju predsjednika države, bira i razrješava predsjednika i članove Vlade i odlučuje o povjerenju Vladi.
Na pitanje šta će se desiti ako Vlada dobije povjerenje u parlamentu i da li će SDP izaći iz vlasti, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević rekao je „da je procedura razrješenja ministra poznata”.
– Procedura razrješenja ministra propisana je shodno Ustavu Crne Gore i tu proceduru poštujemo – rekao je juče Konjević novinarima.
U inicijativi za provjeru povjerenja Vladi u parlamentu, Đukanović je naveo da pitanje povjerenja Vlada postavlja sa željom da pokaže odgovoran odnos prema izbornoj volji građana na parlamentarnim izborima 2012. godine. Kako je naveo, to je primjerena odgovornost nakon što su tokom poslednjih godina saopštene „teške političke ocjene o radu Vlade i od jednog koalicionog partnera koji je konstituent Vlade Crne Gore od 1998. godine”.
Zamjenik predsjednika DPS-a Duško Marković rekao je u četvrtak da nije iznenađen najavom koalicionog partnera SDP-a da neće glasati za povjerenje Vladi. Takvu najavu, kako je rekao, vidi kao formalizaciju raskida koalicije.
S druge strane, Ranko Krivokapić je juče novinarima kazao da je politička korupcija već ušla u crnogorski parlament i to, kako je rekao, „kroz dva konkretna poslanika koji su namireni ministarskim mjestima koja su oteta od SDP-a”.
– Protivno koalicionom sporazumu koji je potpisan i ovjeren u Državnoj izbornoj komisiji, DPS je zadržao dva ministarska mjesta koja pripadaju SDP-u. Njima je očigledno namirio dva poslanika, sve ostalo je stvar spekulacija. Da li će se neka većina iz zatvora Mamula obezbijediti u parlamentu, to ne znam – kazao je lider SDP-a.
Na pitanje da li će podnijeti ostavku na mjesto predsjednika Skupštine ukoliko Vlada dobije većinu, kazao je da je to pozicija na koju se bira tajnim glasanjem.
– Kroz parlamentarni dijalog doživio sam punu podršku i vlasti i opozicije, a usuđujem se reći i Evropske komisije i Evropskog parlamenta za ono što radim, a to je vođenje parlamentarnog dijaloga i održavanje u životu vrlo važnog procesa u Crnoj Gori da se politička kriza ne bi vratila na ulicu, da ne bismo imali nestabilnost, nemire, a samim tim ni prijetnju po ukupan regularan i miran život građana. Već dva puta sam inicijative za moju smjenu stavljao na dnevni red. Ako neko želi da podnese takvu inicijativu, ona će opet biti na dnevnom redu, u skladu sa poslovnikom – najavio je Krivokapić.M.V.-V.R.
Glasanje vjerovatno u utorak
Prema najavi predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića, glasanje o povjerenju Vladi biće najvjerovatnije u utorak, 26. januara.
– Svi poslanici su iskazali želju da diskutuju po deset minuta. Premijer će prvi imati izlaganje kao predlagač inicijative, zatim šefovi klubova, pa poslanici i na kraju završna riječ. Plan je da to traje dva dana da bi se glasalo vjerovatno u utorak – objasnio je Krivokapić.
Radna grupa privremeno prestaje s radom
Ranko Krivokapić je najavio da će radna grupa parlamentarnog dijaloga privremeno prestati sa radom do novog sastanka na nivou lidera partija.
– Ni SDP, a uvjeren sam ni drugi subjekti koji su se posvetili ovom procesu, ne žele da simuliraju dijalog dok se ne donese odluka na sastanku predsjednika partija o budućnosti naših odnosa. Čeka se susret predsjednika partija da se vidi kuda ide Crna Gora – kazao je on.
Krizu rješavati u parlamentu
Na pitanje hoće li Raško Konjević napustiti Vladu, Ranko Krivokapić je kazao da će se ministar u vezi sa tim obratiti premijeru.
– I kod njega i kod mene ostavke se podnose kada postoji moralna ili bilo koja odgovornost. Obojica osjećamo sasvim suprotno – da smo radili i da radimo svoj posao u interesu države. Na premijeru je, ako želi, da pokrene pitanje razrješenja ministra. Mandat smo dobili na izborima, niko nam ništa nije poklonio. SDP je dobio sama mjesta na izborima. Tačno je, nijesmo nastupili samostalno na izborima od 1998. godine, ali nije ni DPS otkad se podijelio. Tako da imamo isti legitimitet za ta mjesta kao i ostali članovi Vlade – kaže Krivokapić.
Rekao je da je u toku poslednji pokušaj da se održi parlamentarni dijalog, a da odgovornost snose oni koji su pokušali da ga prekinu inicijativom za glasanje o povjerenju Vladi.
– Naše je da pokušamo još jednom. Dogovor svih partija pa i DPS-a je da je 1. februar bio datum kada treba razgovarati o pravno-političkim garancijama za ono što je dogovoreno. I DPS je prihvatio da jedna od tema bude i prelazna vlada. Ponoviću da je prelazna vlada trebalo da bude dio konsenzusa, ali DPS želi da podijeli, da zavadi, a ne da se dogovara oko izbora. Jasno je i sa kojim motivom – da se zadrži ovakav model kada građani ne ostvaruju svoje ustavno pravo slobodnom voljom na izborima – tvrdi Krivokapić.
Na pitanje da li vidi SDP kao dio antirežimskih snaga koje se vaninstitucionalnim sredstvima, uključujući i proteste, bori za prelaznu vladu, kazao je da treba sve uraditi da do toga ne dođe.
– Treba da pokušamo i dalje da kroz parlament rješavamo pitanja do krajnjih granica. Moramo svi pokušati da ostanemo što duže u parlamentu, čak i ako ne bude izraz volje građana nego političke korupcije. Naravno, i tu postoje granice. Treba iskoristiti krajnje mogućnosti parlamentarnog života i dogovora, jer jednom kada se stvari počnu rješavati na ulici, što je očigledno cilj dijela DPS-a da se kroz nemire izbjegne odgovornost za slobodne i fer izbore, stvar postaje nepovratna. Onda više nećemo odlučivati sami, nego će nam trebati međunarodni posrednici, kao u Makedoniji – upozorio je Krivokapić.