Sudija Višeg suda u Podgorici Radovan Mandić dužan je, po članu 368 ZKP-a, da oslobađajuću presudu Damiru Mandiću uradi u pisanoj formi u roku od mjesec dana od objavljivanja. Ukoliko je situacija složenija, zakon predviđa da to može biti urađeno najkasnije za dva mjeseca. Ako presuda nije napisana u tim rokovima, predsjednik vijeća je dužan da pismeno obavijesti predsjednika suda zbog čega to nije uradio.
Podsjetimo, sudija Mandić je izrekao presudu 27. decembra prošle godine u podgoričkom Višem sudu.
- Pismena izrađena presuda mora potpuno da odgovara presudi koja je objavljena. Sud će u presudi iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajući pri tome naročito ocjenu vjerodostojnosti protivrječnih dokaza. Takođe, sud će navesti iz kojih razloga nije uvažio pojedine predloge stranaka, iz kojih razloga je odlučio da ne sasluša neposredno svjedoke ili vještake čiji je iskaz, odnosno pisani nalaz i mišljenje, pročitan bez saglasnosti stranaka, kojim razlozima se rukovodio pri rješavanju pravnih pitanja, a naročito pri utvrđivanju da li postoji krivično djelo i krivica optuženog. Ako se optuženi oslobađa od optužbe, u obrazloženju će se naročito navesti iz kojih se razloga to čini - navodi se, između ostalog, u članu 369 ZKP-a. Žalba na presudu, kako je propisano zakonom, podnosi se u roku od petnaest dana od dana dostavljanja prepisa.
- Primjerak žalbe prvostepeni sud dostavlja protivnoj stranci koja u roku od osam dana od dana prijema može podnijeti sudu odgovor na žalbu. Žalbu i odgovor na žalbu, sa svim spisima, prvostepeni sud dostavlja drugostepenom sudu, u ovom slučaju Apelacionom sudu Republike Crne Gore - ističe se u ZKP-u.
Zakonik o krivičnom postupku Crne Gore predviđa da presuda, između ostalog, može biti pobijena zbog "bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakonika, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja". U članu 376 navodi se da povreda odredaba krivičnog postupka postoji, ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude učestvovao sudija ili sudija-porotnik koji nije sudjelovao na glavnom pretresu ili koji je pravosnažnom odlukom izuzet od suđenja.
Prema Krivičnom zakonu Crne Gore, presuda može biti pobijena ako je na glavnom pretresu sudjelovao sudija ili sudija-porotnik koji se morao izuzeti, ako je glavni pretres održan bez lica čije je prisustvo na glavnom pretresu po zakoniku obavezno.
Zakon predviđa da presuda može biti poništena iako je protivno zakoniku bila isključena javnost na glavnom pretresu, u slučaju da je sud povrijedio propise krivičnog postupka u pogledu postojanja optužbe ovlašćenog tužioca ili odobrenja nadležnog organa, kao iako sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optužbe stoji u članu 376 ZKP-a.
Nakon izricanja oslobađajuće presude za Damira Mandića, sudija je saopštio vrlo kratko obrazloženje koje nikome u sudnici nije bilo jasno, s obzirom na sve dokaze koji su prezentirani tokom glavnog pretresa.
Sudija Radovan Mandić je obrazlažući presudu kazao da nije dokazano da je optuženi Mandić bio na licu mjesta kritične noći, kao i da nije bio prisutan u vozilu iz kojeg je ubijen Jovanović. Nasuprot tome, zamjenik višeg državnog tužioca Ljiljana Klikovac, a što je potvrdio i vrhovni državni tužilac, pružila je nesporne dokaze koji su stigli iz Visbadena kojim se potvrđuje prisustvo tragova optuženog i u vozilu i na jednoj od pušaka koja je korišćena u atentatu, dok je listinzima utvrđeno da je kritične noći u kritično vrijeme Mandić bio na licu mjesta.
U članu 376 ZKP-a se navodi da presuda može pasti i u slučaju da se zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakonika ne može zasnivati.
- To je slučaj kada je izreka presude nerazumljiva, protivrječna sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda nema uopšte razloga ili u njoj nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Presuda će "pasti" i kada su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivrječni ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivrječnost između onog što se navodi u razlozima presude o sadržini isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika - ističe se u ZKP-u. Bitna povreda odredaba krivičnog postupka postoji i ako sud za vrijeme pripremanja glavnog pretresa ili u toku glavnog pretresa ili prilikom donošenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakonika, a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje presude.
Presuda se, kako stoji u članu 378 može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je sud neku odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio ili je nije utvrdio.
- Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji i kad na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi - piše u ZKP-u Crne Gore.
M.V.R.-DŽ.
|