Crnogorska opozicija najavila je da će uskoro zatražiti vanredno zasjedanje Skupštine Crne Gore na kome će se preispitati slučaj ubistva Duška Jovanovića, direktora i glavnog i odgovornog urednika "Dana". S obzirom na to da je Skupština odgovorna jer bira sve sudije i tužioce, na vanrednoj sjednici, kako je najavila opozicija, pozvaće vrh policije, državnog tužioca i vrhovne sudije kako bi počelo odmotavanje klupka oko Jovanovićevog i ostalih 27 neriješenih ubistava.
Duško Jovanović ubijen je 27. maja 2004. godine u klasičnoj sačekuši petnaest minuta prije ponoći ispred Redakcije lista "Dan", a jedinom optuženom za saučesništvo u ovom zločinu Damiru Mandiću izrečena je oslobađajuća presuda.
Lideri pet opozicionih stranaka "Srpske liste", Pokreta za promjene, Socijalističke narodne partije, Narodne stranke i Demokratske srpske stranke istakli su da je dvogodišnje suđenje bilo farsa, da je uprkos uvjeravanju policije i tužilaštva o nepobitnim dokazima sud donio oslobađajuću presudu i da će opozicija istrajati do kraja.
- Pune dvije godine policija i tužilaštvo uvjeravali su da za ubistvo Jovanovića postoje svi relevantni dokazi i da je samo pitanje dana i pravne tehnike kada će taj slučaj biti okončan, odnosno zadovoljena pravda. Ako je tačno sve što su tvrdili u policiji i tužilaštvu onda se može izvesti zaključak da je sudija Radovan Mandić korumpiran od mafije i da je odluku donio zahvaljujući toj korumpiranosti. Ako to nije tačno onda su policija i tužilaštvo krivo obavili svoj posao. Kako god bilo, Crna Gora je poražena, a ovo je nepobitna činjenica da živimo u nesigurnoj i nepravnoj privatnoj državi- saopštili su iz opozicije nakon izricanja oslobađajuće presude.
Oslobađajuća presuda za Damira Mandića, koju je izreklo krivično vijeće sudije Radovana Mandića, najsramnija je odluka jednog suda u istoriji Crne Gore, saglasni su građani Crne Gore koji su u više navrata iznosili svoj stav u anketama povodom ovog slučaja. Oni smatraju da ovakve odluke najbolje pokazuju nepostojanje pravne države i stvaraju sve veće nepovjerenje u crnogorsko pravosuđe.
Većina građana ovakvu odluku sudije Radovana Mandića smatra u najmanju ruku skandaloznom i direktno je povezuju sa određenim centrima moći u Crnoj Gori.
Crnogorski građani, ipak, vjeruju da bi se nada u koliku toliku vjeru u pravosuđe mogla roditi ukoliko Apelacioni sud, pred čijim vijećem će Mandićeva presuda biti na provjeru, bude postupio po zakonu i proglasio je ništavnom. Za to, kažu oni, ima dovoljno razloga, a jedan od glavnih su neoborivi dokazi koji ukazuju na krivicu Damira Mandića, optuženog za ubistvo urednika "Dana", Duška Jovanovića.
Oni se nadaju da će se i tužilaštvo ovoga puta staviti na stranu zakona i učiniti sve da pravda bude zadovoljena, a krivci odgovaraju za nedjela. Nadu potkrepljuju i činjenicom koja je već odavno poznata crnogorskoj javnosti, a koju je iznijela i vrhovni državni tužilac Vesna Medenica.
Ona je odmah nakon izricanja oslobađajuće presude Damiru Mandiću izjavila da se nada da će nadležni sud preispitati ovakvu odluku, s obzirom na to, da, kako je rekla " nijedno krivično vijeće u bilo kojem sudu u Crnoj Gori nije raspolagalo sa više snažnih materijalnih dokaza nego što je to bio slučaj u postupku koji se vodi protiv Damira Mandića.
Crnogorska javnost očekuje od viših sudskih instanci da ponište presudu sudije Mandića, između ostalog, jer je tokom glavnog pretresa napravljeno nekoliko grubih povreda postupka.
Zakonik o krivičnom postupku Crne Gore predviđa da presuda, između ostalog, može biti pobijena zbog "bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakonika, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja". U članu 376 navodi se da povreda odredaba krivičnog postupka postoji ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude učestvovao sudija ili sudija-porotnik koji nije sudjelovao na glavnom pretresu ili koji je pravosnažnom odlukom izuzet od suđenja.
- Pismena izrađena presuda mora potpuno da odgovara presudi koja je objavljena. Sud će u presudi iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajući pri tome naročito ocjenu vjerodostojnosti protivrječnih dokaza. Takođe, sud će navesti iz kojih razloga nije uvažio pojedine predloge stranaka, iz kojih razloga je odlučio da ne sasluša neposredno svjedoke ili vještake čiji je iskaz, odnosno pisani nalaz i mišljenje pročitan bez saglasnosti stranaka, kojim razlozima se rukovodio pri rješavanju pravnih pitanja, a naročito pri utvrđivanju da li postoji krivično djelo i krivica optuženog. Ako se optuženi oslobađa od optužbe, u obrazloženju će se naročito navesti iz kojih se razloga to čini - navodi se, između ostalog, u članu 376 ZKP-a.
D.Ž.-M.V.R.
Žalbu razmatra Apelacioni sud
Žalba na presudu, kako je propisano zakonom, podnosi se u roku od petnaest dana od dana dostavljanja prepisa.
- Primjerak žalbe prvostepeni sud dostavlja protivnoj stranki koja u roku od osam dana od dana prijema može podnijeti sudu odgovor na žalbu. Žalbu i odgovor na žalbu, sa svim spisima, prvostepeni sud dostavlja drugostepenom sudu, u ovom slučaju Apelacionom sudu Republike Crne Gore - ističe se u ZKP-u.
Zakon predviđa da presuda može biti poništena i ako je protivno zakoniku bila isključena javnost na glavnom pretresu, u slučaju da je sud povrijedio propise krivičnog postupka u pogledu postojanja optužbe ovlašćenog tužioca ili odobrenja nadležnog organa, kao i ako sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optužbe - stoji u članu 376 ZKP-a.
|