Zlocin
SKUPŠTINSKO ZASJEDANjE OBILjEŽILA RASPRAVA O PRITVORU DAMIRA MANDIĆA
Šoć: Biramo između dva zla
~Smatram da prednost treba dati tome da Mandić bude u pritvoru dok god ne bude osuđen
Predlogom izmjena Zakona o krivičnom postupku, o kojem su juče raspravljali, a danas treba da se izjasne poslanici u Skupštini Crne Gore, predviđeno je, između ostalog, produžavanje roka za trajanje pritvora od podizanja optužnice do izricanja prvostepene presude sa sadašnje dvije na tri godine. Ovakav stav, koji je sopšttio poslanik DPS-a Predrag Sekulić, prihvatio je ministar pravde Željko Šturanović.
- Predlažem da se rok trajanja pritvora od podizanja optužnice do izricanja presude, koji je članom 152 stav tri Zakona o krivičnom postupku utvrđen u trajanju od dvije godine produži na tri. I pored činjenice da razumijem da je to dug rok, ukazujem na to da se suđenja koja dugo traju odnose na najteža krivična djela. Zato smatram da je produženje roka na tri godine primjereno - rekao je Sekulić.
Poslanik Narodne stranke Dragan Šoć je kazao da je očigledno da je motiv za tražnje ovakve izmjene zakona činjenica da za dva mjeseca ističe pritvor Damiru Mandiću, jedinom optuženom za saučesništvo u ubistvu Duška Jovanovića.
- Očigledno se neće donijeti prvostepena presuda, što znači da će se Mandić naći na slobodi. To je jasan motiv zašto se traži izmjena zakona.Ovim je priznata nesposobnost države da riješi izuzetno važan sudski proces koji privlači pažnju domaće i strane javnosti, kakav je suđenje za ubistvo Duška Jovanovića.Postavlja se zato pitanje odgovornosti nadležnih organa zašto se u roku od dvije godine nije moglo doći do prvostepene presude Mandiću. Sada smo stavljeni pred izbor između dva zla. Jedno bi bilo da produženjem roka za mogući pritvor kršimo važno načelo da svako ima pravo na suđenje u razumnom roku, koji je bio definisan na dvije godine. Drugo zlo bi bilo da se u procesu koji je pod takvom pažnjom javnosti optuženi nađe na slobodi dok postupak nije još okončan. Smatram da prednost treba dati tome da Mandić bude u pritvoru dok god ne bude osuđen, ali ćemo pojačati pritisak i tražiti odgovornost za dosadašnji veoma spor i nepotrebno dug proces - rekao je Šoć.
Osnovna novina u predloženim izmjenama Krivičnog zakonika je što je umjesto dosadašnjih 30 predviđena najveća zatvorska kazna u trajanju od 40 godina.
- U prošloj i početkom ove godine zabilježen je porast broja izvršenih najtežih krivičnih djela, zbog čega je uslijedio pritisak laičke i stručne javnosti za pooštravanje kaznene politike kada su u pitanju najteži oblici teških krivičnih djela, što je predloženim izmjenama i uvaženo - rekao je ministar pravde Željko Šturanović, dodajući da je u Srbiji nedavno uveden doživotni zatvor.
On je kao još jednu novinu u Krivičnom zakoniku naveo uvođenje instituta vaspitnih naloga, čija je svrha da se protiv maloljetnika ne pokreće krivični postupak ili da se pokrenuti postupak obustavi.
- Primjenom vaspitnog naloga bi se uticalo na ponašanje maloljetnika i jačanje njegove odgovornosti kako ubuduće ne bi činio krivična djela. U slučaju priznanja krivičnog djela i u zavisnosti od njegovog odnosa prema tom djelu i oštećenom, prema maloljetnom počiniocu mogu se primijeniti jedan ili više vaspitnih naloga koji traju najviše šest mjeseci a u tom roku mogu se zamijeniti drugim - pojasnio je Šturanović.
Šoć je iznio više primjedbi na tekst predloga izmjena Krivičnog zakonika, ističući da nije definisano ko izriče vaspitne naloge.
- Ne vidim na koju odredbu sud treba da se pozove prilikom donošenja takve odluke. Ovakvim rješenjem iz sistema su izbačene škole i specijalne ustanove koje treba da primjenjuju specijalne mjere prema maloljetnicima - rekao je Šoć.
On je kazao da državni tužilac i sud ne mogu, kako je predloženo izmjenama zakona da primjenjuju vaspitne naloge prema maloljetnicima. Šturanović je prihvatio Šoćeve sugestije, tako da je usvojeno da sud na sopstvenu inicijativu ili na predlog državnog tužioca može izreći maloljetniku vaspitni nalog.
Tokom rasprave o predloženim izmjenama ZKP-a najviše je polemike bilo o odredbama koje se odnose na primjenu mjera tajnog nadzora. Kako je ocijenio poslanik Socijalističke narodne partije Zoran Bošković, pretvaranje mjera tajnog nadzora od izuzetka u pravilo je u suprotnosti sa međunarodnim standardima i pravom na privatnost. Poslanik DPS-a Predrag Sekulić je rekao da je problem u tome što su mjere tajnog nadzora nedovoljno objašnjene javnosti.On je kazao da su propisivanjem obaveze da se pismeni nalog za primjenu mjera posebnog nadzora obezbijedi u roku od 24 sata spriječene zloupotrebe. Na ovakvu tvrdnju reagovao je poslanik NS-a Savo Đurđevac, tvrdnjom da je rok od 24 sata dug, jer “za toliko vremena može da se desi i državni udar”.
Ministar Šturanović je prihvatio predloge Sekulića i Đurđevca, koji do današnjeg nastavka sjednice treba da podnesu amandmane u pisanoj formi. Skupština će danas nastaviti sa radom.

V.RADENOVIĆ

Bošković: Nikakav učinak u istrazi Jovanovićevog ubistva

Zoran Bošković je rekao da su sudovi u Crnoj Gori pod političkom kontrolom i da nijesu nezavisni. Govoreći o neefikasnosti sudova, on je, pored ostalog naveo primjer tridesetak nerasvijetljenih ubistava.
- Poslije ovoliko vremena učinak istrage o ubistvu Duška Jovanovića je nikakav. U pritvoru je samo jedan optuženi, a iz dispozitiva optužnice vidi se da je u ubistvu učestvovalo više lica. Nijesu pronađeni saizvršioci, podstrekači, inspiratori niti naručioci Jovanovićevog ubistva - rekao je Bošković.

Joksimović: Trgovina sa osuđenicima

Crnogorski režim, u skladu sa predreferendumskim obećanjem, kreće u politički šoping birača i trgovinu zatvorenicima, ocijenjeno je juče iz Demokratske srpske stranke.
Potpredsjednik Miladin Joksimović je kazao da to potvrđuje najnoviji predlog poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista da se po hitnom postupku usvoji Zakon o amnestiji pravosnoažno osuđenih lica.
“Onih istih osuđenika, koji su ovih dana okončali štrajk glađu, kojeg su upriličili upravo zbog neispunjenih režimskih amnestija - obećanja”, kazao je Joksimović.
Prema njegovim riječima, ova najnovija trgovina dođe kao politički šoping na rate. “Prva rata – obećanje, druga – ispunjenje obećanja”.
“Nije šala u pitanju, jer je zasad sigurnih 379, ili 77,8 odsto sigurnih ZIKS-ovih glasova”, kaže se u izjavi Joksimovića dostavljenoj agenciji Mina. Na referendumu režim je, ocjenjuje on, otvoreno trgovao nacionalnim manjinama i obećanjima osuđenicima.
“A za predstojeće parlamentarne i lokalne izbore režim praksu mijenja pa sada ide u otvorenu trgovinu sa osuđenicima i obećanjima prema nacionalnim manjinama. I jedno i drugo je i tužno i ružno, s tim što ova posljednja trgovina vrijeđa do bola - jer u pitanju je trgovina zatvorenim dušama”, kazao je Joksimović.