PREDLOG ZA ODRŽAVANjE MEĐURESORSKOG SASTANKA KOD PREDSJEDNIKA VLADE CRNE GORE (MILA ĐUKANOVIĆA), KOJI JE28.01.1997. GODINE UPUTIO DIREKTOR DIREKCIJE JAVNIH PRIHODA DUŠKO JOVANOVIĆ
Izvršenim kontrolama od strane Finansijske policije u prošloj godini, a posebno u četvrtom kvartalu prošle godine, konstatovano je da je u trgovinskim i ugostiteljskim objektima sve manje legalno nabavljanje robe, koja je plaćena žiralno i čiju nabavku prati odgovarajuća dokumentacija. Širenje velikom brzinom obima ovih pojava nastavljeno je i u 1997. godini. Uzrok ovim pojavama nalazi se u funkcionisanju paralelnog tržišta nezakonito nabavljene robe, koja se prodaje na pijacama i drugim otvorenim prostorima. Ovdje se u prvom redu misli na pijacu u Tuzima i na pijacu na Tuškom putu, ali i u drugim gradovima Republike.
Iako je održavanje, funkcionisanje i tolerisanje ovakvog načina prodaje robe za vrijeme sankcija imalo određeno opravdanje, naročito iz ugla socijalne politike, sada njeno tolerisanje izaziva suprotne efekte.
Uredbom je propisano šta se sve može prodavati na pijacama, a to je tekstil, zanatski proizvodi, "zelena pijaca" i dr. Međutim, u praksi, na pijacama može da se nabavi sva roba široke potrošnje.
Roba koja se prodaje na pijacama ili ulici (van registrovanog prodajnog prostora) nelegalno je nabavljena (uglavnom preko jezera), a u posljednje vrijeme uočena je prodaja i robe domaćeg porijekla, koja se kao izvozna roba, pa samim tim oslobođena dažbina, prodaje ilegalno na domaćem tržištu.
Posljedice tolerisanja ovog načina funkcionisanja tržišta su sljedeće:
I
Prodaja robe na pijacama (svih vrsta robe) nije ničim opterećena (misli se na poreze), tako da je to direktni udar na priliv budžeta. Procjena ove službe je da je sada preko 50% robe u prometu porijeklom sa pijace (sivo tržište).
Posebno zabrinjava činjenica da se na pijacama prodaju svi proizvodi čije je porijeklo opterećenje u maloprodaji 24% + 4% (duvan, alkohol, kafa, tehnička roba, itd).
Izuzetak su samo naftni derivati, čija je prodaja i distribucija (reeksport prema Srbiji) pod kontrolom ovlašćenih službenika Direkcije javnih prihoda.
II
Prodajom robe za gotovinu na pijacama podstiče se izvlačenje novca iz kanala platnog prometa.
Primjer:
Legalno nabavljena roba se po Zakonu žiralno plaća, te da bi se platila, novac od dnevnog pazara se uplaćuje na žiro račune, ali se na takav promet mora platiti i porez na promet, jer je promet takve legalno nabavljene robe lako i dokazati. Međutim, kada se roba nabavi za "keš",nakon njene prodaje sa novcem se, umjesto u Zavod za obračun i plaćanje, ide direktno ili na pijacu, za novu porudžbinu, ili kod uličnih dilera radi pretvaranja u devize, naravno, sve bez poreskih obaveza.
Posljedice svega ovoga se multiplikuju, naravno, u negativnom pravcu.
III
Dobit koju privredni subjekti steknu prodajom nelegalno nabavljene robe nije nigdje iskazana pa samim tim ni oporezovana.
IV
Novcem dobijenim prodajom robe pijačnog porijekla, a koja je prodata u trgovačkim ili ugostiteljskim objektima širom Republike, poslodavci vrše isplatu ličnih primanja svojih radnika, iznad onog iznosa koji je isplaćen preko Zavoda za obračun i plaćanje (minimalni LD) i tako izbjegavaju poreze i doprinose na više isplaćeni iznos.
V
Tolerisanjem ovog načina pijačne prodaje robe onemogućava se normalno, zakonsko poslovanje velikog broja privrednih subjekata čiji proizvodi, opterećeni porezima, ne mogu da konkurišu proizvodima sa pijace, koji tog opterećenja nemaju. Ovim se socijalni aspekt tolerisanja prodaje na pijacama pretvara u svoju suprotnost.
VI
Ukoliko se organizovanim djelovanjem državnih organa, shodno njihovoj nadležnosti, ne spriječi dalje ovakva prodaja, bićemo uskraćeni za veliki dio javnih prihoda od turističke sezone, jer će sve robe koje se za pripremu iste nabavljaju prije sezone, biti nabavljene na nezakonit način, a nakon prodaje novac će, umjesto u kanale platnog prometa i oporezovan, poći na drugu stranu (tač. 2), i to neoporezovan po više aspekata.
Smatramo da će, ukoliko se ne reaguje odmah i energično u pravcu suzbijanja generatora svih ovih negativnih implikacija, doći do daljih smanjenja priliva u budžetu po skoro svim osnovama te da će se dovesti u pitanje ostvarenje predviđenih prihoda.
Dok je u uslovima sankcija Savjeta bezbjednosti OUN postojalo opravdanje za određene anomalije (tolerisanje pijačne prodaje, plaćanje stranom valutom i dr), ukidanjem sankcija stvoreni su uslovi za tržišno privređivanje, te eliminisanje naslijeđenih pojavnih oblika nelegalnog rada i sive ekonomije mora da bude jedan od osnovnih zadataka resornih državnih organa.
Iz tog razloga predlažemo da se organizuje sastanak na koji će se pozvati predstavnici resornih nadležnih organa za suzbijanje nelegalne trgovine i sive ekonomije, a to su, prije svega, Ministarstvo trgovine, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo finansija i Direkcija javnih prihoda, kao i drugih organa koji bi po vašoj procjeni mogli pomoći rješavanju ovog delikatnog problema (Carine i Vojske Jugoslavije).
|