Zlocin
UJEDINJENE NACIJE DONIJELE REZOLUCIJU O NAPADIMA NA MEDIJE
Nema slobode dok se ne osude ubice novinara
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija juče je jednoglasno osudio ubistva i napade na novinare, apelujući na pripadnike oružanih formacija da prestanu da nasrću na medijske radnike i poštuju njihovu profesionalnu nezavisnost. Savjet bezbjednosti je, takođe, izrazio zabrinutost zbog povećanog nivoa nasilja nad novinarima i jasno osudio "namjerne napade na medije". Međunarodni komitet za zaštitu novinara saopštio je prošle sedmice da je tokom 2006. godine u svijetu ubijeno 55 novinara.
Prema riječima predstavnika crnogorske opozicije, ovo je i jedna u nizu javnih opomena Crnoj Gori, koja je najmlađa članica Ujedinjenih nacija, a gdje je ubijen novinar jedinog nezavisnog lista, da se taj zločin do kraja mora rasvijetliti. Oni su ocijenili kako se od Crne Gore očekuje da pred lice pravde izvede sve osumnjičene za ovaj zločin i kazni ih po zakonu.
Funkcioner Srpske narodne stranke i poslanik u Skupštini Crne Gore, Dobrilo Dedeić smatra da potpuno rasvjetljavanje ubistva Duška Jovanovića i otkrivanja počinilaca tog gnusnog zločina mora iz mnogo razloga da bude i jedan od prioriteta novouspostavljene države Crne Gore.
- Konstatacija Savjeta bezbjednosti nedvosmisleni je dokaz da je poštovanje novinarskih sloboda i osuda svih vrsta nasilja nad novinarima kroz institucije sistema poželjan dokaz da se određeno društvo ili država kreću ka demokratiji. Činjenica da su Duško Jovanović i "Dan" prvi razgrnuli društveni i politički mrak u Crnoj Gori dodatni je razlog da ova vlast, sudstvo i kompletne institucije sistema ulože krajnji napor da se slučaj do kraja rasvijetli - kazao je Dedeić.
Prema njegovim riječima, Savjet bezbjednosti UN i druge relevantne međunarodne organizacije pomno prate istragu i suđenje povodom ubistva Duška Jovanovića.
- Svaki dobronamjeran čovjek u Crnoj Gori očekuje poštenu presudu osumnjičenima i jasnu poruku da se ovakve stvari više ne smiju ponoviti. Bilo kakvo fingiranje ili zamajavanje kada je u pitanju ovaj slučaj dodatno bi usložio društvene prilike u Crnoj Gori i nanijelo krajnju i nepopravljivu štetu kredibilitetu njenih institucija - ocijenio je Dedeić.
Portparol Narodne stranke Slaviša Guberinić pozvao je pravosudne organe i crnogorsku policiju da do kraja rasvijetle ubistvo urednika "Dana".
- Pravosudni organi su ti koji treba da pruže odgovor na pitanje ko je sve, osim zasad jedinog osumnjičenog kojem se sudi, učestvovao u atentatu na Duška Jovanovića. Kada bude izricao kaznu izvršiocima, sud treba da ima na umu još jednu stvar da je to tek prvi korak i da dok se otkriju svi izvršioci, organizatori i finansijeri ovog gnusnog zločina javnost neće biti zadovoljna - kazao je Gubrinić.
On je kazao da je poruka Savjeta bezbjednosti samo još jedna u nizu poruka svim državama koje nemaju demokratskog kapaciteta da osujete bilo kakav pokušaj napada, a kamoli nasilja ili ubistva novinara. Guberinić je istakao da Crna Gora sa ovakvom vlasti do njenog definitivnog silaska sa scene neće zaživjeti kao pravna država sa zdravim institucijama sistema, posebno onih koje se odnose na pravosuđe i policiju.
Duško Jovanović je ubijen 27. maja 2004. godine ispred redakcije dnevne novine "Dan" dok se vraćao sa posla. Na njega je iz automatske puške ispaljeno više rafala, a povredama je podlegao oko četiri sata iza ponoći u Kliničkom centru Crne Gore.
Crnogorska policija je uhapsila i procesuirala zasad samo jedno lice protiv kojeg se trenutno vodi sudski postupak u podgoričkom Višem sudu. Radi se o Podgoričaninu Damiru Mandiću, kojem će u srijedu, 27. decembra, biti izrečena presuda, a koji je, prema riječima zamjenika višeg državnog tužioca Ljiljane Klikovac, koja zastupa optužnicu, optužen da je kao saizvršilac učestvovao u ubistvu Duška Jovanovića.
Ona je u svojoj završnoj riječi iznijela niz materijalnih dokaza koji potvrđuju Mandićevo učešće u ovom zločinu, između ostalog, da je nabavio vozilo iz kojeg je pucano na urednika "Dana" i nalaze vještaka iz Visbadena koji su utvrdili da se DNK optuženog poklapa sa uzorkom koji je uzet sa jedne od pušaka koje su korišćene u atentatu. Optuženom je tokom suđenja oboren i alibi, a kao dokaz za to tužilac je ponudila telefonske listinge njegovih dolaznih i odlaznih poziva, na osnovu kojih je utvrđeno da se kritične noći nalazio u neposrednoj blizini lica mjesta.
Zamjenik višeg državnog tužioca Ljiljana Klikovac najavila je u svojoj završnoj riječi da će protiv određenih svjedoka nakon izricanja presude pokrenuti inicijativu za krivične postupke zbog davanja lažnog iskaza. Određeni svjedoci, prvenstveno Nenad Mićunović i Leon Drešaj, kako je kazala Klikovac, pokušali su da daju alibi optuženom, tvrdeći da su se kritične večeri u određenom periodu nalazili sa njim. Međutim, njegove odbrane su opovrgnute vještačenjem vještaka za telekomunikacije, koji je, istakla je zastupnik optužnice, analizom listinga dolaznih i odlaznih poziva sa telefona ovih svjedoka i optuženog utvrdio njihove približne lokacije u određenom vremenu.
- Naime, optuženi se brani da je kritične večeri 15 do 20 minuta prije ponoći prošao Njegoševom ulicom prema Ulici Jola Piletića, da je izašao iz vozila, sreo se i dugo razgovarao sa Mićunovićem, a onda vozilom "pasat" svijetlo tirkizne boje pošao prema prodavnici "Auto zeta" i da ga je tada Mićunović obavijestio o Jovanovićevom ubistvu. Optuženi prvi susret sa Mićunovićem locira u Njegoševoj ulici, odnosno ne pominje susret na ostrvu Ulice Jola Piletića. Nasuprot njemu, Mićunović tvrdi da se oko 23.30 prvi put sreo sa optuženim kod ostrva u Ulici Jola Piletića, a da je Mandić vozilom "pasat" tamne boje, sive ili mrke došao iz pravca Stadiona. On je rekao da je optuženi sjedio u vozilu, dok Mandić tvrdi da je izlazio. Dakle, očigledna je nesaglasnost u njihovim izjavama oko bitnih detalja. Svakako da optuženi kod istražnog sudije ne bi zaboravio da kaže ovu ključnu stvar vezano za svoj alibi da se ona zaista i dogodila na način kako je to predstavio svjedok Mićunović. Vještačenjem listinga utvrđeno je da se Drešaj od devet minuta do 39 minuta iza ponoći nije nalazio u "Maniji". Njegovo kretanje je u to vrijeme bilo locirano u pravcu dijela grada prema "Maši", a istovremeno je na tom dijelu puta locirano i kretanje optuženog. Indikativna je njihova telefonska komunikacija oko pola sata iza ponoći u rejonu bazne stanice "Maša", čiji je domet oko 250 metara, a treba naglasiti da ta bazna stanica pokriva i lice mjesta na kojem je pronađeno vozilo "golf 3". Takođe, optuženi 27. maja 2004. godine od 10 časova ujutru do 23 časa ima ukupno 75 dolaznih i odlaznih poziva, dok istog dana u periodu od 22.55 do sedam minuta iza ponoći nema registrovanih poziva, što ukazuje da mu je telefon u kritično vrijeme bio isključen - kazala je Klikovac.

M.V.R.-D.Ž.

Najviše stradalih novinara ubijeno u Iraku


Komitet za zaštitu novinara još uvijek vodi istragu da li je smrt još 27 novinara posljedica profesionalnih aktivnosti, ali upozorava na porast broja ubijenih novinara u odnosu na prošlu godinu, kada ih je ubijeno 47. Poslije Iraka, najopasnija mjesta za rad su bili Avganistan i Filipini, gdje su ubijena po trojica novinara, dok su po dvojica u Rusiji, Meksiku, Pakistanu i Kolumbiji.
Od početka rata u Iraku, marta 2003. godine, u toj zemlji su ubijena 92 novinara, prevodilaca, stradalo je od početka američke invazije.