Kao poslanik opozicione Socijalističke narodne partije, Duško Jovanović je u crnogorskom parlamentu u periodu od 1998. do 2001. godine oštro kritikovao crnogorsku vlast. On je u javnosti i na skupštinskim zasjedanjima objelodanjivao ugovore kojima je crnogorska vlast, kako je govorio, na nezakonit način vršila privatizaciju najvećih preduzeća u našoj republici. Jovanović je već tada govorio o švercu cigareta u koji su bili umiješani najviši državni funkcioneri Crne Gore. Sve riječi koje je tada izgovorio sa vremenom su dobile potvrdu.
Govoreći o privatizaciji u Crnoj Gori, Duško Jovanović još jednom se osvrnuo na ugovore koje su potpisali Vlada, KAP i Vektra:
- Ako je, kao što je ovdje utvrđeno, relacija KAP-Vektra u redu, postavlja se pitanje šta je sa kreditiranjem. Vlada se nije domaćinski ponašala. Aluminijski nije imao izbora i morao je da prihvati ovaj poslovni odnos, a inače, nijedno preduzeće, osim KAP-a, nije vratilo pozajmljeni novac - naveo je Jovanović 1999. godine u Skupštini Crne Gore.
On je kazao da je situacija oko prodaje Instituta mnogo gora nego što se u početku mislilo. Jovanović je optužio Vladu da želi da zaštiti Milana Panića, koji u Institut nije uložio svoj, već tuđi novac.
- ICN Kalifornija i Jugoslavija, čiji je predsjednik, odnosno gdje je Panić imao većinski paket akcija, prodato je 33,7 akcija Instituta. Kada je 1995. godine vršena procjena vrijednosti kapitala Instituta na 93 miliona maraka, znači da je 33 odsto akcija vrijedilo 31 milion maraka. Vlada je neposrednom pogodbom prodala državni kapital čiji su vlasnici bili svi građani Crne Gore i na taj način poklonila je Paniću 31 milion maraka. Nije bilo javnog oglašavanja ni licitacije. Panić je trebalo da uplati 1,2 miliona dolara, ali nema dokumenta da je on to i uradio. Građani Crne Gore nijesu dobili ni dinara od prodaje državnog kapitala Instituta. Taj novac je dobila oligarhija na vlasti - govorio je tada Jovanović.
Deset miliona maraka, kako je kazao, nijesu malo da ne bi bilo prikazano budžetom.
- Članovi Upravnog odbora Insituta u Igalu su ministri i članovi Vlade. Predsjednik Upravnog odbora je ministar Dragan Kujović, a članovi su savjetnik predsjednik Mladen Vukčević, minstar Miomir Mugoša, a ima ih još. Taj Upravni odbor potpisao je rješenje kojim se direktoru Instituta dodjeljuje stambeni kredit od 700.000 dinara, a njegovom pomoćniku od 450.000 dinara. To je više nego što je potrebno za mjesečne plate za svih 950 uposlenih radnika - rekao je Jovanović, potkrepljujući činjenice pismom koje je dobio od uposlenih u ovom preduzeću, u kojem oni traže da ih neko zaštiti od ovakvog načina privatizacije i poslovanja.
- U Institutu je besplatno, u objektu druge faze, boravilo 498 gostiju koji su ostvarili 2.517 noćenja, a kojima je omogućen besplatan boravak. Na ovaj način data je vrijednost "gratisa" 478.230 dinara, a sve po odobrenju direktora - kazao je Jovanović.
Jovanović je pročitao dopis radnika Instituta u kojem se kaže da se u ovom preduzeću obavljaju nezakonite finansijske transakcije direktora i da su zaposleni bili u zabludi kada je Vlada nametnula rješenja i kada im je rečeno da ljudi u ovaj objekat dolaze na opšte zadovoljstvo građana i radnika.
- Svi zaposleni u Institutu su bili začuđeni informacijom koja je dokumentovana u Skupštini, mada se znalo za razne nezakonite radnje, za koje je znala i hercegnovska policija, a ništa nije učinila. To su krupne i neoprostive stvari i zaposleni su izgubili povjerenje u rukovodstvo Instituta. Na osnovu kojeg pravila su direktor i njegov zamjenik dobili pare za rješenje stambenog pitanja? Radojičić ima stan u Risnu, da bi sada dobio ogroman kredit za gradnju kuće. Vozi džip vrijedan 30.000 dolara i ima platu, ne dvanaest, već 19.000 dinara. Njegov zamjenik Dapčević, pored kredita, dobija stan u Igalu, izdvojen od namjenskih stanova koji su godinama bili rezervisani za norveško osoblje, za šta su i kupljeni. Ima stan u Podgorici. Vila "Galeb" postala je leglo prostitucije, alkohola i droge. Sa tim je upoznat MUP, ali nema reakcije - pročitao je Jovanović dio pisma radnika Instituta.
O švercu brašna
- Nedavno je direktor Direkcije robnih rezervi Miro Blečić rekao da Direkcija u posljednjih šest mjeseci nije mogla dobiti brašno iz Srbije kako bi popunila robne rezerve. Zato je vlast u Crnoj Gori popunila rezerve Albaniji. Crna Gora je, počev od 10. oktobra 1998. godine zaključno sa sredinom marta 1999, izvezla u Albaniju desetine hiljada tona brašna. Ministar Ramo Bralić je izdao sijaset dozvola za "legalni" uvoz brašna, koje je išlo preko Skadarskog jezera, i to je dokaz da su ova Vlada i vlast direktno umiješani u kriminal. Znamo da su godišnje potrebe Crne Gore za brašnom 80.000 tona, a ono je nekontrolisano izvoženo u Albaniju. Vlada Crne Gore debelo je naplaćivala usluge davanja dozvola za uvoz i izvoz. Od jednog posla Vlada je naplatila preko 90.000 dinara, a bilo je zarade i u devizama, kao što je jednom u trgovini brašnom naplaćeno oko 200.000 maraka.
O "Zetatransu"
Ministar trgovine u Vladi Ramo Bralić aktom broj 01-2199/1 od 26. juna ove godine potpisao je preduzeću AD Zetatrans odobrenje za izvoz cigareta "marlboro" u količini od 600.000 baksi. U svakoj baksi se nalazi 50 šteka ili 500 paklica, što daje količinu od 30 miliona šteka ili 300 miliona paklica. Vrijednost odobrenog izvoza je 180 miliona dolara ili blizu 300 miliona maraka. Ako se nekome da dozvola za neku robu, mora se znati porijeklo te robe. Na papirima koji su dati Zetatransu tih podataka nema.
Govoreći o tranzitnim poslovima Jovanović je istakao da građani nijesu u prilici da vide robu koja je u tranzitu.
- Suština je u tome da država mora da pribavi papire o tome da je roba oprana i da je tek onda rasturi po bijelom svijetu. Neko se dosjetio pa rekao- zašto tu robu ne bismo izbacili i na naše ulice ili Srbiju, što je omogućavalo dobru zaradu. Kolike su te zarade, pokazuje činjenica da su pojedinci po primorju kupovali hotele - naveo je Jovanović.
On je podsjetio da je preko prelaza na Rožaju u toku oktobra i novembra 1999. godine prešlo 11.000 kamiona i sva sredstva su naplaćena isključivo u kešu.
Telekom - ProMonte
- Crnogorska vlada je 1996. godine ugovorom, koji je na 20 godina potpisao Milo Đukanović, dala monopol nad mobilnom telefonijom stranom partneru. Ovaj nečuveno štetan ugovor , u kome 91 odsto ima strani partner, a Crna Gora samo devet odsto, potpisao je i Jusuf Fetahović. Zbog ekstradobiti koju ostvaruje ProMonte, Telekom hoće da istisne ovu kompaniju na nezakonit način, bez obzira na to što je svojevremeno sklopljen monopolistički ugovor - istakao je tada Jovanović.
O zatvorenicima iz Spuža
- Zatvorenici iz KPD Spuž svako jutro odlaze da besplatno rade u Kombinat aluminijuma Podgorica. Ova praksa traje već pola godine. Autobus MUP-a Crne Gore vozi zatvorenike u Kombinat, gdje oni zarađuju dan slobode. Oni se dogovore sa svojim načelnikom, koji im kaže da, ako pristanu na dobrovoljni rad, dobijaju skraćenje kazne od sedam dana na mjesec, koliko on kao načelnik može da im da. To znači da se na tri mjeseca ukupne kazne oduzima čak 21 dan, a vrijeme u KAP-u provode zarađujući platu Mihailu Banjeviću i Glenkoru - kazao je Jovanović.
|