Prema izvještaju Svjestke zdravstvene organizacije (SZO) u svijetu je 1990. godine bilo 80 miliona oboljelih od dijabetesa(60 miliona u zemljama u razvoju i 20 milona u razvijenim zemljama). Poslije deset godina broj oboljelih je duplo uvećan (160 miliona- 2.8% populacije, i to 120 miliona u zemljama u razvoju i 40 miliona u razvijenim zemljama).Procjena je bila da će 2030 godine broj oboljelih u svijetu iznositi 366 miliona (4,4%). Međutim, na Kongresu Američke dijabetesne asocijacije (ADA) u junu 2011. godine saopšteno je da već u tom momentu broj oboljelih iznosio 350 miliona, a da se procjenjuje da će 2030. godine broj oboljelih iznositi preko 700 miliona ljudi !.I kod nas u Crnoj Gori učestalost dijabetesa poprima zabrinjavajuće razmjere. Prema zvaničnom registru Ministarstva zdravlja, koji je uveden 2012.godine, broj oboljelih je 33.000 (5,3%). Međutim, ako se zna da registracija oboljelih još nije kvaliteno zaživjela, da na jednog oboljelog dolazi najmanje još jedan koji ne zna da ima dijabetes, zatim visok broj onih sa poremećenom tolerancijom glukoze i sa poremećenom jutarnjom glikemijom, stanjima kod kojih se u dogledno vrijeme očekuje kliničko ispoljavanje bolesti, onda u Crnoj Gori broj oboljelih i ugroženih od dijabetesa se kreće između 70 i 80.000 ljudi. Nažalost takav porast incidencije dijabetesa je i kod djece u Crnoj Gori od 1979. Godine, kada smo uveli prvi registar djece oboljele od dijabetesa i drugih endokrinih bolesti, učestalost dijabetesa tipa 1 kod djece je u stalnom, zabrinjavajućem porastu i najveća je od svih republika bivše Jugoslavije.

Komplikacije, koje mogu da budu akutne i hronične i koje se javljaju tim više i teže što je metabolička kontrola bolesti slabija, predstavljaju glavni razlog zbog kojeg dijabetes postaje medicinski i socijalni problem. Akutne komplikacije (hipoglikemije, dijabetesna ketoacidoza i koma, hipoglikemijsko neketogeno stanje) mada mogu brzo i iznenada da ugroze život oboljelog predstavljaju značajano manji medicinski i socijalni problem u odnosu na hronične, kasne komplikacije koje se javljaju poslije dužeg trajanja dijabetesa.



Komplikacije

Hronične komplikacije nastaju usled oštećenja sitnih (mikrovaskularne) i krupnih, većih krvnih sudova (makrovaskularne). Od mikrovaskularnih komplikacija najvažnije su promjene na očima (retinopatija), bubrezima (nefropatija), krvnim sudovima srca (ishemična bolest srca) i nervnom sistemu (neuropatija). Najvažnije hronične komplikacije na većim krvnim sudovima su infarkt miokarda (oštećenje većih krvnih sudova koji ishranjuju srčani mišić), moždani udar ili šlog (oštećenje većih krvnih sudova mozga) i dijabetesno stopalo (usled oštećenja krvnih sudova i nerava donjih ekstremiteta).

Koliki je medicinski i socijalni značaj dijabetesa, prvenstveno hroničnih komplikacija koje ga prate, pokazuju podaci izneseni na kongresu ADA u junu 2012. godine: dijabetes je odgovoran za milion amputacija godišnje; dijabetes je gavni uzrok slepila; dijabetes je glavni uzrok oštećenja bubrega u razvijenim zemljama.

U Crnoj Gori, nažalost, nema zvaničnih podataka o učestalosti i medicinskim, socijalnim i ekonomskim posledicama hroničnih komplikacija dijabetesa. A to je osnova, bez koje se ne može imati objektivan uvid u problem i planirati adekvatne mjere u poboljšanje stanja.



Enormni i neracionalni troškovi liječenja

Prema podacima većine zemalja koje nemaju kvalitetnu zaštitu oboljelih od dijabetesa, od godišnjih troškova na liječenju oboljelih od dijabetesa manje od 10% otpada na lijekove, a više od 90 % na liječenje komplikacija dijabetesa. Ovakvim medicinski neopravdanom odnosu, doprinose visoki troškovi dijalize za koje je dijabetes najodgovorniji, hirurške intervencije, posebno amputacije, troškovi hiperbarične komore i drugi vidovi skupih intervencija.

Da su troškovi enormno visoki u liječenju komplikacija, ukazuje podatak Fonda zdravstva Crne Gore, da je u toku 2012. godine na troškove hiperbarične komore potrošeno više od milion evra! Mada su programom „Nacionalne strategije zdravstvene zaštite lica sa šećernom bolešću 2016-2020“ predviđena istraživanja prevencije, učestalosti i troškova liječenja komplikacija dijabetesa, do sada zvaničnih podataka nema.

Podaci o učestalosti, komplikacijama i enormnim i neracionalnim troškovima liječenja oboljelih vidljivi „golim okom“ čine dijabetes zdravstvenim problemom u Crnoj Gori, koji će se uvećavati aritmetičkom progresijom, ako se ne bude rješavao prema aktuelnim stavovima dijabetologije.

---

Rezolucija o dijabetesu
Na generalnoj skupštini Organizacije ujedinjenih nacija 21.12.2007. godine usvojena je Rezolucija o dijabetesu, kojom se dijabetes proglašava globalnim zdravstvenim problemom čovječanstva. To je prvi put da ova institucija ujedinjenih naroda donese odluku kojom se jedna neinfektivna bolest proglašava globalnim zdravstvenim problemom čovječanstva. Za donošenje takve odluke, ozvaničene kroz Rezoluciju o dijabetesu, postojala su tri najvažnija razloga: visoka incidencija dijabetesa, koja poslednjih 25 godina dobija karakteristike epidemije; ogromni sociomedicinski problemi koji prate hronične komplikaije dijabeta i veliki i neracionalni troškovi liječenja dijabetesa u svijetu. U Crnoj Gori ova tri pokazatelja dostigla su zabrinjavajuće razmjere zbog čega dijabetes postaje globalni zdravstveni problem, koji se mora rješavati po prioritetu!