Ujedinjene nacije su saopštile da se Zemljin ozonski omotač konačno oporavlja od štete koju je prouzrokovala upotreba aerosol sprejeva i klima-uređaja. Ozonski omotač je počeo da se tanji kasnih sedamdesetih godina prošlog vijeka, a naučnici su upozorili da je to posledica široke upotrebe hemikalija koje uništavaju ovaj Zemljin zaštitni atmosferski pojas.
Kao rezultat akcija koje su preduzete, očekuje se da će se ozonski omotač iznad Zemljine sjeverne hemisfere potpuno oporaviti do 2030. godine, da će ozonska rupa iznad Antarktika nestati oko 2060, i da će se ozonski omotač nad južnom hemisferom oporaviti do polovine ovog vijeka, procjena je naučnika koja je objavljena na konferenciji u prestonici Ekvadora Kitou.
– To je stvarno dobra vijest. Ukoliko se nastavi sa smanjivanjem upotrebe supstanci koje ugrožavaju ozonski omotač, bićemo svjedoci izuzetno velikih efekata – izjavio je Pol Njuman, glavni naučnik za pitanja Zemlje u Nasinom Godar centru za svemirske letove.
„Međutim, ja ne mislim da ćemo moći da proglasimo pobjedu do 2060. godine. To će učiniti naši unuci”, zaključio je Njuman.
Ozonski omotač štiti Zemlju od ultraljubičastih zraka koji izazivaju rak kože, uništavaju ljetinu i proizvode druge probleme. Povećanim korišćenjem hemikalija nazvanih hlorofluorokarbonati, koji oslobađaju hlorin i bromin, počelo je uništavanje ozonskog omotača. Godine 1987 zemlje širom svijeta su dogovorile „Protokol Montreal”, koji je predvidio zamjenu ovih štetnih hemikalija. Ozonski omotač započinje na 10 kilometara od Zemlje i debeo je oko 40 kilometara.
Ozonska rupa
„Ozonska rupa” je zastarjeli termin kada se govori o oštećenjima koja su nastala na ozonskom omotaču. Zapravo riječ je o tanjenju sloja, a ne o njegovom potpunom izostanku. „Ozonske rupe” uzrokuju supstance koje oštećuju ozon (a koje su proizvod ljudskih aktivnosti) nazvane zajedničkim imenom ODS (ozone depleting substances). U njih spadaju freoni (gas koji se nalazi u zamrzivačima, frižiderima, dezodoransima), haloni (najčešće se koriste u aparatima za gašenje požara), metil-bromid (koristi se u ponjoprivredi kao pesticid) i različite vrste rastvarača.
Protokol Montreal
Montrealski sporazum je međunarodni dokument o zaštiti ozonskog omotača. Potpisalo ga je oko 170 zemalja. Tim protokolom se ograničava emisija, a samim tim i korišćenje štetnih materija u industriji. Razvijene zemlje su gotovo u potpunosti izbacile korišćenje najštetnijih gasova, dok manje razvijene zemlje još uvijek imaju mogućnost da ih koriste.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
