Dio ledenog brijega na sjevernoj obali Grenlanda poznat kao „posljednja ledena površina”, debljine gotovo četiri metra, počeo je da puca.
Na ovom području Arktika nalazi se, naime, najstariji i najgušći led u tom regionu koji je, sve dosad, odolijevao efektima klimatskih promjena.
Dok pucanje morskog leda u ovom dijelu Arktika nije nikada u prošlosti bilo dokumentovano, ove godine se prema izjavama stručnjaka dogodilo čak dva puta zbog toplih vjetrova i veoma visokih temperatura, piše londonski Gardijan, a prenose agencije.
Prije nego što se sam, bez bilo kakve podrške, hrvatski fotoreporter i putopisac Davor Rostuhar 2016. uputio u osvajanje Južnog pola, koji je i osvojio januara ove godine, u nekoliko navrata je boravio na Grenlandu, gdje je bio svjedok problema koje na tom području prouzrkuju klimatske promjene.
– Na krajnjem sjeveru Grenlanda žive posljednji Eskimi koji su lovci, po moru love ribe i kitove iz kajaka. Njihov je život vezan uz more. A topljenje leda razdvaja porodice, utiče na njihova putovanja jer je morski led za njih poput autoputa, ali utiče i na ponašanje životinja. Stoga se događa da polarni medvjedi koji žive uz obalu dolaze u selo i napadaju ljude i djecu jer nemaju više hrane, a i topljenje leda utiče na eroziju obale – naveo je Rostuhar.
Objašnjava da se mijenja i cirkulacija okeana pa dolazi do migracije riba i kitova. Za morski led kaže da je specifičan. Radi se o morskoj kori koja na Grenlandu zimi bude debljine i više od dva metra, a ljeti se topi. Ali, prije su zime duže trajale pa se led ne bi otopio i tako su nastajali čvrsti ledeni bregovi višegodišnjeg leda koji je iznova preživljavao ljeto. Sada se, međutim, taj led tanji, puca i topi.
– Na Arktiku nije manje leda nego je manje višegodišnjeg leda – kaže Rostuhar.
Vode na sjevernoj obali Grenlanda nalaze se u jednom od najhladnijih dijelova Arktika i pretpostavljalo se da će to područje među posljednjima biti zahvaćeno efektima topljenja. Međutim, nakon neuobičajeno toplog februara i visokih temperatura početkom avgusta, pretpostavke su pale u vodu. Topljenje leda sada je stvorilo najveći jaz od obale ikada zabilježen.
– Gotovo sav led na sjeveru Grenlanda je razbijen u manje površine i mobilan je – rekla je Rut Motram s Danskog meteorološkog instituta za Gardijan.
Drugi stručnjaci na društvenim mrežama fenomen su nazvali zastrašujućim jer se led na Arktiku nezaustavljivo i sve brže topi kao rezultat klimatskih promjena. Količina morskog leda nastavila je da opada početkom ljeta, a stručnjaci vjeruju da će početkom septembra biti najniža u posljednjih 40 godina, otkako i postoje mjerenja.
– Tokom dvije sedmice u avgustu količina leda pala je na oko 65.000 kvadratnih kilometara dnevno, nešto brže od prosjeka u periodu od 1981. do 2010. godine koji je tada bio 57.000 kvadratnih kilometara dnevno – saopštio je Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu, a NASA je nedavno izjavila da je maksimalna količina morskog leda ove godine ponovno rekordno niska nakon tri uzastopna rekordno niska mjerenja iz 2015, 2016. i 2017 – prenose mediji.