Gorila Suzi pomaže američkim naučnicima u istraživanju genetskih sličnosti i razlika između ljudi i te ugrožene vrste životinja, koja nam je među najbližim rođacima.
Naučnici su u četvrtak objavili unapređenu verziju genoma gorile, utemeljenom na DNK jedanaestogodišnje ženke koja živi u zoološkom vrtu u Kolumbusu u Ohaju. Na taj način su ispravljeni nedostaci iz prvog mapiranja genoma gorile 2012. godine.
Novo istraživanje pokazuje da su gorile i ljudi genetski sličniji nego što se do sada vjerovalo, jer se genomi razilaze u samo 1,6 odsto. Samo su šimpanze i bonobi (patuljaste šimpanze) na taj način povezanije sa ljudima.
Novi genom pokazuje u kojim se područjima ljudi razlikuju od gorila: imunološkom i reproduktivnom sistemu, osjećajnoj percepciji, po proteinima u strukturi dlaka, noktiju i kože i po regulaciji insulina, hormona koji upravlja nivoom šećera u organizmu. Istraživanje su proveli naučnici sa univerziteta u Vašingtonu i rad objavili u časopisu „Science”. Američki univerzitet radi na mapiranju kompletnoga kataloga genetskih razlika između ljudi i velikih čovjekolikih majmuna: gorila, orangutana, šimpanzi i bonoba. Poslednja istraživanja pokazuju da je evolucijska linija čovjeka i gorilu razdvojila prije 12 do 8,5 miliona godina. Gorile, koje u prirodi naseljavaju tropske prašume srednje Afrike, najveći su svjetski primati (red sisara kojem pripadaju ljudi, sve svrste majmuna i lemuri) jer odrasli mužjaci mogu da teže i do 200 kilograma. Ugrožena su vrsta zbog djelovanja čovjeka, odnosno zbog lova i pretjeranog krčenja prašuma.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
