Poslanik u Skupštini Crne Gore može na redovnu zaradu dobiti još 410 eura u vidu varijabile za „značajan doprinos u aktivnostima radnih tijela i na sjednicama”, i zbog „dodatnog angažovanja”. To je predviđeno Odlukom o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine Crne Gore, koja je donesena 13. decembra prošle godine.
– Rješenje o varijabilnom dijelu zarade na mjesečnom nivou donosi generalni sekretar Skupštine Crne Gore, na predlog Kolegijuma predsjednika Skupštine – precizirano je odlukom, koju je donio generalni sekretar parlamenta Aleksandar Jovićević, uz saglasnost Kolegijuma Skupštine.
U članu 5 se navodi da varijabilni dio zarade za pojedini mjesec ne može biti veći od 80 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini. Prosječna zarada, prema poslednjim podacima, iznosila je 513 eura.
Iz Skupštine juče nijesu odgovarali na pitanja „Dana” da li je u prethodnom periodu, kojim poslanicima i u kojem iznosu dijeljena varijabila po ovoj odluci.
Zarade poslanika su među najvećim u državi. Pored osnovne plate, poslanici često primaju i dodatke za rad u radnim tijelima, a najnovijom odlukom o varijabilama imaju pravo i na ekstra dodatak. Prosječna poslanička plata u prošloj godini iznosila je oko 1.500 eura, odnosno tri prosječne zarade u državi.
Mjesečno se za zarade poslanika izdvoji oko 120.000 eura.
„Dan” je juče objavio kako je Skupština podijelila bonuse zaposlenima uoči Nove godine. Sredinom prošle godine usvojene su izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojima su najvišim državnim funkcionerima plate smanjene za oko šest odsto. S obzirom na iznose plata najviših funkcionera, među kojima su i poslanici, zarade su im smanjene za oko 100 eura. Zbog „spasavanja” javnih finansija, bez ikakvih primanja ostalo je oko 13.000 žena, korisnica naknada po osnovu rođenja troje i više djece.
Prema tom zakonu, smanjeni su koeficijenati za zarade najvišim funkcionerima i to predsjedniku države na 27,67, čelnicima Skupštine, Vlade, Vrhovnog i Ustavnog suda na 25,94. Prethodno su usvajanjem Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru plate najviših funkcionera povećane i do 1.000 eura.
Prema podacima iz zadnjeg kvartala prošle godine, najveću zaradu imao je predsjednik parlamenta Ivan Brajović. On je primao oko 1.880 eura. Najnižu platu tada je imao lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, kome je mjesečna zarada iznosila oko 1.390 eura.
U vrhu liste poslanika sa najvećim platama nalaze se Branko Radulović (Demokratski front – DF), Miodrag Vuković (DPS) i Branko Čavor, koji zarađuju po 1.785 eura. Poslanik DPS-a Marija Ćatović zarađivala je oko 1.760 eura, a Predrag Bulatović iz DF-a i Obrad Stanišić iz DPS-a po 1.745 eura. Jovanka Laličić (DPS), Marina Jočić iz DF-a 1.732 i potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović zarađivali su oko 1.730 eura. Desetak eura manju platu imali su Miodrag Lekić (Demos), Milorad Vuletić (DPS) i Miodrag Radunović (DPS). Malo nižu zaradu od 1.700 eura imali su poslanici DPS-a Filip Vuković i DF-a Ljiljana Đurašković. Poslanik SDP-a Džavid Šabović zarađivao je oko 1.670 eura, koliko su približno prihodovali i lider SDP-a Ranko Krivokapić i poslanik DPS-a Petar Ivanović. Poslanici Branka Tanasijević, Ana Nikolić, Petar Porobić, Strahinja Bulajić, Vujica Lazović, Vera Bulatović, Suad Numanović zarađivali su oko 1.650 eura.
Poslanik DPS-a Luiđ Škrelja zarađivao je oko 1.630 eura, a Sleven Radunović (DF) i Predrag Sekulić (DPS) oko 1.600.
Poslanici DF-a Nebojša Medojević i Andrija Mandić zarađivali su oko 1.580, koliko i predsjednik Liberalne partije Andrija Popović. Milan Knežević iz DF-a primao je oko 1.420 eura, a predsjednik Demokrata Aleksa Bečić oko 1.400.
A.O.
Primaju i odborničke naknade
Dosta poslanika angažovano je i u lokalnim parlamentima gradova iz kojih dolaze, ili ostvaruju prihode iz drugih izvora. Pored osnovne zarade, većina njih je lani imala i naknadu za rad u skupštinskim odborima.