Američka administracija predsjednika Džozefa Bajdena saopštila je da neće uspostavljati nacionalni sistem "pasoša za vakcinisane protiv kovida", već da će, umjesto toga, prepustiti privatnim kompanijama da primijene mehanizme kako bi građani dokazivali da su vakcinisani radi putovanja i drugih aktivnosti.

Prošle nedjelje Njujork je postao prva država koja je ponudila digitalni "pasoš za vakcinu" – besplatnu aplikaciju i vebsajt za dokazivanje negativnog statusa na kovid, kroz podatak o vakcinaciji ili kroz dokaz o negativnom testu na Kovid - 19, prenosi "Glas Amerike" (VOA).

– Moramo da poštujemo privatnost ljudi. Moramo da budemo sigurni da je sistem precizan i tačan. Definitivno treba još razraditi stvari, ali mislim da će ovo biti dio rješenja, kazao je gradonačelnik Njujorka Bil de Blazio.

Privatne kompanije širom svijeta već koriste digitalne potvrde o vakcinaciji u turizmu, industriji zabave i drugim granama.

Nekoliko zemalja, među kojima su Kina i Izrael, pokrenule su zvanične, nacionalne sisteme, ali se ne očekuje da će SAD slijediti taj primjer, navodi VOA.

– Neće postojati centralizovana, univerzalna federalna baza podataka o vakcinisanima, niti nalog građanima sa federalnog nivoa da svi imaju istu potvrdu o vakcinaciji, izjavila je na brifingu za novinare Džen Psaki, portparolka Bijele kuće.

Sertifikati o vakcini su kontroverzno pitanje u SAD, a neki republikanski guverneri su čak izdali uredbe kojima se zabranjuje takva vrsta sertifikacije, dodaje VOA.

Bajdenova administracija poziva privatne entitete da pronađu sopstvena rješenja, ali će pružati smjernice da bi se ispunili određeni standardi, što uključuje i dostupnost i finansijsku pristupačnost sertifikacije.

Svjetska zdravstvena organizacija takođe se protivi ideji "kovid pasoša" za putovanja između različitih zemalja.

– U ovom stadijumu nismo sigurni da vakcina sprečava prenošenje bolesti, a postoje i brojna druga pitanja uz samo pitanje diskriminacije prema ljudima koji neće moći da dobiju vakcinu, iz različitih razloga, izjavila je Margaret Haris, portparolka SZO.

Mediji stalno šire vijesti o novim, navodno još opasnijim sojevima virusa. Koliko je opasan mutant P.1? Pojavio se u januaru u Brazilu, a u međuvremenu je stigao i do Evrope.

Pouzdana internet adresa za provjeru medicinskih podataka "pubmed" Nacionalne medicinske biblioteke američke vlade koja sakuplja medicinske članke iz čitavog svijeta, do početka aprila nije našla mnogo naučnih podataka o soju virusa P.1. Ipak, navodi se naučni rad sa sjevera Brazila koji pokazuje da se taj soj ponaša netipično i da bi se moglo zaključiti da je zarazniji od "klasične" varijante.

Virus se u Brazilu širi vrtoglavom brzinom i od 8. aprila je u toj zemlji zaraženo više od 13 miliona ljudi – na 211 miliona stanovnika.

A da li je taj soj toliko smrtonosniji, to je teško reći: tačno je da je broj umrlih drastično porastao, početkom januara je umiralo oko 1.000 ljudi svakog dana, sad ih je već i po 3.000. Ali tu treba uzeti u obzir da je i zdravstvo gotovo kolabiralo.

(RTS)

---

Šta se zna o soju P.1?
Soj P.1 je utvrđen 10. januara u Brazilu i na virusu SARS-KoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na "bodljikavom" proteinu, po čemu se može zaključiti da tako lakše prodire u ćelije. Problematična je i mutacija E484K koja opet, tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koje su već preboljele koronu i koje su stvorile imunitet.

Taj zaključak je utemeljen na činjenici da se soj P.1 posebno širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus, jer je tamo mnogo osoba oboljelo od korone već u prvom talasu pandemije.

Pretpostavlja se i da taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se vjeruje kako su te promjene nastale nezavisno. Da li je tok bolesti teži kod tog soja?

Prema dosadašnjim iskustvima iz drugih zemalja, ljekari su skloni da kažu – ne, nije. Ali teško je definitivno odgovoriti, baš zbog povećane zaraznosti i pretrpanosti bolnica.


Još se ne zna djeluje li vakcina protiv novog soja
Djeluje li vakcina i protiv soja P.1? I tu još nema jednostavnog odgovora: poznato je da preparati "Astra Zeneke" i "Biontek Fajzera" u laboratoriji stvaraju antitijela i protiv soja P.1, ali je poznato i da "Astra Zeneka" nije toliko djelotvorna protiv virusa sa "južnoafričkom" mutacijom B.1.351. No, već se i s drugim preparatima pokazalo kako i cijepljene osobe mogu biti "napadnute" virusom, ali kako je onda tok bolesti mnogo blaži. Utoliko se može reći i da postojeće vakcine do neke mjere deluju i protiv soja P.1, ali o tome se još intenzivno istražuje.