Suđenje Donaldu Trampu za opoziv zbog uloge u nasilju njegovih pristalica u američkom Kapitolu trebalo bi da počne sledeće nedjelje u Senatu, navode izvori iz Demokratske stranke.

U ponedjeljak će Predstavnički dom dostaviti Senatu optužnicu za opoziv, pokrećući postupak u vijeću od 100 članova.

Republikanci su se zalagali za odlaganje tražeći više vremena za pripremu.

Tramp je otišao na Floridu po završetku mandata u srijedu, neposredno uoči inauguracije svog naslednika Džoa Bajdena.

Predstavnički dom je prošle nedjelje optužio Trampa za podsticanje nasilne pobune na američkom Kapitolu, otvarajući put suđenju u Senatu. Ako bude osuđen, moglo bi mu biti zabranjeno bavljenje politikom u budućnosti.

Ukoliko demokrate, koje su ove nedjelje preuzele kontrolu nad Senatom, ne promijene pravila, Trampu će suđenje započeti u utorak.

– Senat će sprovesti suđenje za impičment Donalda Trampa. Biće to potpuno suđenje. Biće to pošteno suđenje – rekao je lider demokratske većine u Senatu Šumer.

Tramp je prvi američki predsjednik koji je dva puta opozivan.

Njegovo suđenje u Senatu biće jedino ikada održano nakon što je predsjednik napustio funkciju.

Ipak, odlazak Trampa iz Bijele kuće, u Briselu je dočekan sa velikim i neskrivenim olakšanjem. Tokom četiri godine Trampove administracije gotovo da nije bilo jedne oblasti u kojoj su EU i SAD bili na istoj poziciji.

Donald Tramp je podržao Bregzit, kao i mogućnost da druge zemlje članice krenu putem Velike Britanije. Saveznicima u NATO-u je zaprijetio je povlačenjem SAD iz Alijanse. EU je prijetio trgovinskim ratom i uvođenjem tarifa na evropske proizvode. SAD su se povukle iz Pariskog sporazuma o klimi, što je za EU ključna tema u narednom periodu. Vašington je napustio i nuklearni sporazum sa Iranom, bez koordinacije sa evropskim partnerima.

Dugoj listi neslaganja treba dodati i vidljivo loše lične odnose sa značajnim evropskim liderima, kao što je Angela Merkel.

Zato su zvaničnici EU spremno pozdravili promjenu tona koja je stigla sa Bajdenom, nadajući se da je rečenica koju je izgovorio na ceremoniji preuzimanja dužnosti – „Obnovićemo savezništva i ponovo sarađivati sa svijetom” – upućena prije svega Evropi.

Ali, ako ima nade i optimizma da je moguć novi početak u transatlantskim odnosima, u pitanju je vrlo oprezni optimizam. Četiri godine mandata Donalda Trampa ostavile su duboke tragove koji neće tek tako nestati.

Evropljani izgleda više ne vjeruju da SAD mogu da povrate nekadašnju vodeću ulogu u svijetu, niti da će Evropa moći da se oslanja bez rezerve na SAD u budućnosti, bez obzira na promjenu u Bijeloj kući.

To potvrđuje i novo veliko istraživanje Evropskog savjeta za spoljne odnose, sprovedeno u jedanaest evropskih zemalja. Prema istraživanju, većina Evropljana smatra da će Kina prestići Ameriku kao vodeću globalnu silu već u sledećoj deceniji. Ujedno, Evropljani žele da u konfliktu Vašingtona i Pekinga Evropa ostane neutralna.

Većina takođe vjeruje da je američki politički sistem u krizi i da evropski sistemi bolje funkcionišu. Evropljani sumnjaju da mogu da se oslanjaju na SAD u oblastima kao što je odbrana i smatraju da EU treba da izgradi autonomnu poziciju u budućnosti.

Sve to ne znači da dobri odnosi EU i SAD neće biti obnovljeni, ali nagovještava da će biti na novim osnovama.

Dok je Bajden još preuzimao dužnost u Vašingtonu, EU je uputila poziv na bližu saradnju i koordinaciju, uz upozorenje da su prethodne četiri godine promijenile odnose dvije strane Atlantika.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da poslije „duge četiri godine”, Evropa konačno ima prijatelja u Bijeloj kući.

– SAD su se vratile i Evropa je spremna na saradnju sa ovim starim partnerom kako bismo udahnuli novi život našem savezništvu – rekla je Fon der Lajenova u Evropskom parlamentu.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel naglasio je, međutim, da su transatlantski odnosi pod Trampom „jako narušeni” i da je „svijet postao složeniji, manje stabilan i manje predvidiv”.

– Imamo svoje razlike i one neće volšebno nestati. Čini se da se Amerika promijenila, a promijenila se i percepcija Amerike u Evropi i ostatku svijeta – rekao je Mišel.

Ipak, prvog dana mandata novog predsjednika, Mišel je pozvao Bajdena na „novi pakt o saradnji, za jaču Evropu, Ameriku i bolji svijet”.

U središtu ovog predloga su multilateralna saradnja, borba protiv Kovida-19 i klimatskih promjena, obnova ekonomije i udruživanje snaga u oblasti bezbjednosti.

(RTS)

---

Prvi Afroamerikanac ministar odbrane SAD
Novi ministar odbrane u administraciji američkog predsjednika Džozefa Bajdena biće general u penziji Lojd Džej Ostin, koji je bio komandant američkih snaga na Bliskom istoku za vreme predsjednika Baraka Obame i on je prvi Afroamerikanac na toj funkciji.
Kongres pod kontrolom demokrata bez problema je usvojio odluku potrebnu da se Ostin potvrdi za ministra odbrane, što je prva odluka koju će novi predsjednik pretvoriti u zakon. Nakon toga i Senat je glasanjem potvrdi tu odluku.
Ostin, s vojnom karijerom dugom 41 godinu, obećao je da će se okružiti kvalifikovanim civilima i uključiti ih u političke odluke. Rekao je da je skoro čitav život proveo posvećen principu civilne kontrole nad vojskom.
On je rekao i da razumije zašto su neki doveli u pitanje postavljanje nedavno penzionisanog generala na čelo Ministarstva odbrane, a veliki dio njegovih aktivnosti ove nedjelje, uključujući i izjave na saslušanju u utorak u Senatu, bio je na ubjeđivanju članova Kongresa da sebe doživljava kao civila, a ne kao generala.