Rezolucija o opozivu predsjednika SAD Donalda Trampa zbog njegove uloge u prošlonedjeljnim demonstracijama zvanično je predstavljena u Predstavničkom domu Kongresa.

Članovi Donjeg doma Kongresa iz redova demokrata predstavili su rezoluciju o opozivu odlazećeg predsjednika Donalda Trampa „zbog podstrekavanja na nasilan upad u Kapitol“ prošle nedjelje, obećavajući da će podići optužnicu jer su republikanci blokirali njihov potez da formalno pozovu potpredsjednika Majka Pensa da mu oduzme vlast na osnovu 25. amandmana.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi u pismu upućenom poslanicima navela je da će rezolucija biti iznesena pred potpredsjednika Pensa kako bi okupio i angažovao administraciju da aktivira 25. amandman i proglasi predsjednika nesposobnim da obavlja svoje dužnosti, prenosi „Njujork tajms“.

Ako ne dođe do toga, demokrate su obećale neposredne posledice za Trampa zbog uloge u napadu koji je rizikovao živote potpredsjednika, članova Kongresa i hiljade članova osoblja koje radi na Kapitol hilu.

Članovi Predstavničkog doma, koji kontrolišu demokrate, pokušali su da primoraju odlazećeg predsjednika Donalda Trampa da napusti funkciju tokom nedjelje, prije inauguracije izabranog predsjednika Džozefa Bajdena 20. januara.

Kao što se očekivalo, Republikanski članovi Predstavničkog doma odbacili su zahtjev demokrata za pokretanje 25. amandmana protiv Trampa, čime su blokirali hitno razmatranje tog pitanja.

Ako Pens ne interveniše u roku od 24 sata i predsjednik ne podnese ostavku, Dom će već sjutra razmotriti rezoluciju o opozivu, samo nedjelju dana nakon napada. Više od 210 demokrata potpisalo je optužnicu, dok se nekoliko republikanaca izjasnilo da prvi put razmišljaju o glasanju za impičment, iako su se partijski lideri usprotivili.

U rezoluciji se ističe da se Donald Tramp obratio protestnom skupu svojih pristalica neposredno prije nego što je dio njih krenuo prema Kapitol hilu. Ocijenjeno je da je način na koji im se obratio ohbario i očekivano rezultirao nezakonitim postupcima koji su usledili kasnije.

Rezolucija o impičmentu na četiri stranice tereti Trampa za „podsticanje nasilja nad vladom Sjedinjenih Država“ kada je „iznio lažne tvrdnje o prevarama na izborima i ohrabrio svoje pristalice na skupu ispred Bijele kuće da preduzmu vanredne mjere i zaustave prebrojavanje elektorskih glasova na Kapitolu“. Nešto kasnije, izgrednici su izvršili napad na zgradu, pretresli sjedište američke vlade i ubili policajca.

Izmjene u poslednjem trenutku napravljene su kasno u nedjelju, uključujući i referencu na 14. amandman, dodatak Ustavu iz doba građanskog rata koji zabranjuje bilo kome ko se bavio pobunom protiv Sjedinjenih Država da obavlja buduću funkciju. Zakonodavci su takođe odlučili da citiraju Trampove izjave od prošle srijede kojima ohrabruje svoje pristalice na nasilje.

– U svemu tome, predsjednik Tramp je ozbiljno ugrozio bezbjednost Sjedinjenih Država i njihovih institucija vlasti. Prijetio je integritetu demokratskog sistema i ometao mirnu tranziciju vlasti. Time je iznevjerio povjerenje naroda kao predsjednik – navodi se u rezoluciji.

Demokrate su već izrazile zabrinutost da bi Tramp mogao još nešto da uradi dok je na vlasti, pa je Pelosi razgovarala sa američkim vojnim komandantima da se Trampu onemogući da naredi nuklearni napad prije isteka mandata.

Tokom nasilnog upada u Kongres stradalo je pet osoba, a pokrenute su i istrage o domaćem terorizmu protiv najmanje 25 Trampovih pristalica.

Mnogi su preko Tvitera upozorili da neki korisnici navedenog foruma planiraju napad na Kapitol i gradove širom zemlje.

Džon Skot-Rejlton, istraživač Sitizen laba Univerziteta u Torontu, izjavio je za Si-En-En da je „veoma zabrinut“ zbog inauguracije 20. januara. Iako je Tramp pozvao pristalice da idu kući i budu mirni, istovremeno ih je opisao kao izuzetne ljude i ponovio da su izbori pokradeni.

Njegove pristalice su uvjerene da je tako i postaraće se da Tramp ostane na vlasti, preovladavajuće je raspoloženje na njihovim portalima.

Dženi Kad, bivša kandidatkinja za gradonačelnika iz Midlenda, u Teksasu, jedna je od Trampovih pristalica koja je pozvala na nasilje.

– Ako je potrebna revolucija, onda neka tako i bude. Sve što nam treba je javno vješanje, onda će ljudi početi da rade ispravno – izjavila je ona i dodala da je ponosna na ono što se desilo u Kapitolu i da jedva čeka da se to ponovo desi.

Kada će se to dogoditi nije navela, ali kako prenosi Si-En-En, analiza rizika kompanije za bezbjednost G4S pokazuje da „aktuelna retorika“ na forumima Trampovih pristalica navodi na zaključak da će između 6. januara i dana inauguracije biti korisnika koji namjeravaju da primijene silu, uključujući i naoružane milicije.

Na društvenoj mreži Parler, koju često koriste Trampove pristalice, ljudi su u više navrata pominjali rat, na primjer: „Rat počinje danas“, otkriva analiza rizika, a na sajtu „thedonald.win“ jedan Trampov pristaša je napisao: „Patriote koje su u ovom trenutku iz kukavičluka i dalje spremne da trpe nasilje sastavni su deo problema.“

Mjere bezbjednosti za dan inauguracije odavno su u toku, tvrde američke obaveštajne službe.

– Inauguracija predsjednika Sjedinjenih Država jedan je od osnovnih elemenata na kojima se zasniva naša demokratija. Bezbjednost prisutnih prilikom 59. inauguracije predsjednika od najvećeg je značaja – navodi se u saopštenju.

Vojni sekretar SAD Rajan Mekarti trenutno razmatra da li će pripadnici nacionalne garde tom prilikom biti naoružani smrtonosnim ili nesmrtonosnim oružjem. Kako saznaje Si-En-En, u obzir dolazi standardno oružje, kao što su puške M4 ili berete kalibra 9 milimetara.

Vrhovni sud SAD je formalno odbacio molbe za brzo razmatranje slučajeva koji uključuju ishod izbora u pet država koje je osvojio pobjednik Džo Bajden. Molbe su podnijeli predsjednik Donald Tramp i njegovi saveznici.

U pitanju su rezultati izbora u Arizoni, Džordžiji, Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu, prenosi AP.

Ni prethodno sudije nisu preduzele ništa u tim slučajevima prije prošlonedjeljnog prebrojavanja izbornih glasova u Kongresu, što je potvrdilo Bajdenovu pobjedu.

Sud bi i dalje mogao da postupa po žalbama vezanim za izbore 3. novembra kasnije ove zime ili na proljeće. Nekoliko sudija izrazilo je zainteresovanost za slučaj u Pensilvaniji, gdje je Vrhovni sud te države odlučio da produži rok za prijem glasačkih listića pristiglih poštom za tri dana, a zbog protivljenja zakonodavca pod republičkom kontrolom.

Ali, čak i kada bi sud pokrenuo slučaj povezan sa izborima, vjerovatno ne bi saslušao argumente do jeseni.

---

Merkel: Uklanjanje naloga je problematično
Njemačka kancelarka Angela Merkel smatra da je problematično ukidanje profila američkog presjednika Donalda Trampa na društvenoj mreži Tviter, rekao je juče njen portparol Štefan Zajbert.

Tviter je krajem prošle sedmice trajno suspendovao Trampov nalog sa platforme, navodeći kao razlog „rizik od daljeg podsticanja nasilja“ nakon upada pristalica odlazećeg predsjednika u zgradu Kongresa u Vašingtonu.

Na pitanje o odluci Tvitera, Zejbert je odgovorio da platforme društvenih medija imaju veliku odgovornost da političke komunikacije „ne budu zatrovane mržnjom, lažima i podsticanjem na nasilje“. Međutim, on smatra i da je sloboda mišljenja osnovno pravo od elementarnog značaja.

– Na ovo osnovno pravo se može intervenisati, ali u skladu sa zakonom i unutar okvira koji su odredili zakonodavci, a ne na osnovu odluke uprave platformi društvenih medija. Posmatrano iz tog ugla, kancelarka smatra da je problematično to što je trajno blokiran profil američkog predsjednika – dodao je Zajbert.

Američka digitalna kompanija suspendovala je Trampov profil do 20. januara ili inauguracije novog predsjednika Džozefa Bajdena i postoji mogućnost da ta odluka ostane trajno.