Vladajuća Jedinstvena Rusija je u Donjem domu ruskog parlamenta jednoglasno podržala kandidaturu predsjednika Federalne poreske službe Mihaila Mišustina za novog premijera Ruske Federacije. Sada je samo pitanje ko će od starih ministara ostati u njegovoj vladi.

Za Mišustina je u Dumi glasalo 383 poslanika, uzdržan je bio 41, a prvi put poslije mnogo vremena niko nije bio protiv.

Mišustin je poručio da je spreman da preuzme dužnost predsjednika Vlade.

– Da – rekao je novi ruski premijer kada su ga novinari pitali da li je spreman da počne da radi, ali je i dodao da je veoma umoran jer nije spavao cijelu noć.

Inače, kako je još juče izjavio predsjedavajući ruske Dume Vjačeslav Volodin, svi poslanici Donjeg doma ruskog parlamenta imaće priliku da postavljaju pitanja Mišustinu prije plenarne sjednice.

– Mi svojevremeno nijesmo glasali za Dmitrija Medvedeva i njegove ministre koje je podržao Kremlj. Ali ovoga putanećemo biti protiv Mišustina, već ćemo biti uzdržani – saopštio je lider Komunista Genadij Zjuganov.

Mišustin je u razgovoru sa poslanicima rekao da je protiv smanjenja poreza, a da je za to da najsiromašniji građani Rusije dobijaju pomoć i u naredne dvije godine.

Kad je čitava ruska vlada u srijedu podnijela ostavku, čak su i dugogodišnji posmatrači kretanja u Kremlju bili zatečeni. Istog dana, nešto ranije, predsjednik Vladimir Putin je objavio svoj plan da sprovede reforme kojima bi njegov naslednik na mjestu predsednika imao manje moći, koja bi se preraspodijelila na takve načine da bi ruski parlament i kancelarija premijera imali veći uticaj.

Putin je zahvalio članovima vlade koju vodi Medvedev na njihovoj službi, uz ocjenu da nije sve ispalo kako treba. U poslednje dvije godine njegova je popularnost opala, djelimično zbog nepopularnih reformi penzionog sistema i stagnirajuće ekonomije, piše Si-En-En. Protekla godina je obilježena uličnim protestima zbog opštinskih izbora, sa podijeljenom ruskom opozicijom, nezadovoljnom što su predsjednik i vladajuća elita predugo na vlasti.

Međutim, dok se odvijala ova masovna ostavka – na čelu sa tadašnjim premijerom i bivšim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom – postalo je jasno da nema protesta protiv reformi koji je predložio Putin. Medvedev je u saopštenju naveo da odlazi kako bi olakšao život Putinu. On je rekao da je predsjednik iznio niz fundamentalnih promjena Ustava i da je očigledno da vlada treba da obezbijedi predsjedniku priliku da donese sve odluke koje su za to potrebne.

A te promjene, izgleda, uključuju preraspodjelu moći, davanje ovlašćenja parlamentu da imenuje premijera koji će potom imenovati kabinet koji će odobriti parlament. Putin, kojem sadašnji mandat ističe 2024, rekao je da predsjednik neće imati pravo da odbije kandidate koje je parlament prihvatio. Iako ruski ustav brani Putinu da se ponovo kandiduje za predsjednika, ništa ga ne sprečava da bude novi premijer, kao 2008. godine, kad je zamijenio uloge s Medvedevom.

- Moj lični stav je da je ovo namještaljka između Putina i Medvedeva. Medvedev nije nezavisna figura i nije talasao protiv Putina kad je bio predsjednik. Kao što je bilo i 2008, ovo izgleda kao njihov zajednički dogovor – kaže Valerij Akimenko, analitičar Istraživačkog centra za konflikte.

Ne vjeruju svi analitičari da će Putin postaviti sebe za premijera. Oleg Ignjatov iz moskovskog Centra za trenutnu politiku ističe da je Putin govorio o promjeni ustavne uloge ruskog Državnog savjeta, savjetodavnog tijela šefa države.

– Priča se da bi Putin mogao da povede novi Državni savjet umjesto da postane novi premijer. Ako se to desi, moguće je da će njegova riječ biti poslednja. On se neće baviti tehničkim detaljima, a sve će biti pod njegovom kontrolom. Buduća uloga Državnog savjeta je trenutno nedefinisana, ali on bi mogao da bude arbitar, što znači da kad postoji spor Državni savjet ima poslednju riječ. Ipak, mislim da je vjerovatnije da će Putin postati premijer – kazao je Ignjatov za Si-En-En.

Analitičari se slažu da Putin želi da obezbijedi političku budućnost za sebe i Rusiju nakon što mu istekne mandat 2024, zbog čega je najavio političke promjene u zemlji kakve nijesu viđene za skoro tri decenije, navodi „Fajnenšel tajms“.

– Ovo je zvanični početak tranzicije moći. Ne može biti drugog Putina. Putinova četiri mandata su bila potrebna da se zemlja oporavi nakon kolapsa Sovjetskog saveza. Od sada će maksimalna vladavina biti 12 godina – rekao je Aleksander Baunov, analitičar Moskovskog centra „Karnegi“.

Spekulacije o Putinovoj budućnosti šire se Kremljom otkako je 2018. osvojio četvrti i poslednji mandat, a nesigurnost oko toga podstakla je borbe među njegovim podređenima za pozicije. Politikolog Jekaterina Šulman kaže da sve ukazuje da se unutrašnja borba u Kremlju zaoštrava.

– Interesne grupe se bore do smrti, nivo represije je visok, a ljudi stavljaju jedni druge u zatvor na duže vrijeme. To bi se moglo pretvoriti u koaliciju koja bi možda bila neprijateljska prema njemu, ili bi sama neizvjesnost mogla da doprinese nestabilnosti ako joj se dozvoli da predugo traje – navela je Šulman.

Osnivač ruske analitičke firme „R.Politik“ Tatjana Stanovaja kaže da Putin želi da Rusija ima jakog predsjednika i da će izabrati lojalnog, patriotskog naslednika.

– Putin će ostati u sistemu da utvrdi neka strateška pitanja i ima pravo na veto u slučaju da se ne slaže s naslednikom – istakla je Stanovaja.

Politikolog i bivši savjetnik u Kremlju Gleb Pavlovski ističe da Putin neće stvoriti figure koja će mu se suprotstavljati.

– Sve dok Putin drži konce, promjene mogu biti samo površne. Sve se vodi preko poziva iz predsjedničke administracije. Ako se toga ne riješe, onda možete prepravljati ustav koliko želite, opet će sve ostati isto – naveo je Pavlovski.

Kako je zaključio Si-En-En, promjenom ruskog ustava otvorena je Putinova kampanja da trajno osigura svoju vlast.

– Analitičari nisu sigurni puca li na konvencionalnije rešenje – mjesto premijera, koje će preuzeti većinu dosadašnjih ovlašćenja predsjednika – ili na mjesto šefa Državnog savjeta, što bi mu omogućilo da Rusijom vlada iz pozadine. Preduzimanjem koraka da ojača svoj stisak moći, Putin je poslao snažnu poruku ostatku sveta. Više Putina u Rusiji znači više Putina na međunarodnoj sceni. Ako nas je poslednjih nekoliko godina ičemu naučilo to je da je Rusija voljna da ide nevjerovatno daleko kako bi se borila za uticaj u svjetskom poretku sa Sjedinjenim Američkim Državama – navodi se u analizi Si-En-Ena.

---

Medevedv nije znao da će biti smijenjen
Što se tiče Dmitrija Medvedeva, očigledno je da ni on nije očekivao da će biti smijenjen 15. januara. To pokazuje i činjenica da je njegov pres-sekretar samo dan prije smjene saopštio novinarima na kojim će skupovima premijer učestvovati u narednih desetak dana.

Iako je podržao predsjednika koji želi da uvede promjene, neosporno je da se na licu Medvedeva vidjelo da je bio u šoku zbog smjene, o kojoj ništa nisu znali ni ministri u njegovoj vladi, koji su bili naknadno pozvani da im se to saopšti.

Kao što su „Novosti“ pisale u više navrata, sva istraživanja su pokazivala pad rejtinga Vlade i premijera Medvedeva. To je bilo u direktnoj vezi sa padom standarda građana. Pogotovo su bili nezadovoljni penzioneri, a oni su najaktivniji dio glasačke populacije i ima ih oko 40 miliona. Uostalom, nije tajna da u Rusiji po službenoj statistici ima oko 20 miliona ljudi koji se smatraju sirotinjom jer imaju mjesečna primanja manja od 150 eura.


Doživotan ostanak na vlasti
Nikoga ko posmatra Rusiju neće iznenaditi da Putin planira ostati na vlasti doživotno. Ali, sam potez – jučerašnji niz odluka – zatekli su mnoge u Rusiji i u svetu.

Putin je u Kremlju još od 1999. godine, ali dosad nije smatrao potrebnom promenu ustava koja bi mu omogućila da tamo ostane do smrti. Zapravo, jednom se već narugao ruskom ustavu i u komičnom ringišpilu vlasti zamenio mesta s Medvedevom, piše "Telegram.hr".

Dosadašnji ustav ograničava predsednika na “dva uzastopna mandata” – ali ne kaže koliko takvih “uzastopnih mandata” može biti – pa je Putin 2008. postao premijer, a Medvedev predsednik. Četiri godine kasnije, vratili su se na početne pozicije, s tim da si je Putin dao da se produži trajanje mandata na šest godina; 2018. je izabran u četvrti mandat predsednika, koji bi završio 2024.