Donald Tramp je na svom Tviteru objavio odluku o povlačenju vojnih trupa iz Sirije.

– Beskrajni i smiješni ratovi su gotovi. Bićemo fokusirani na širu sliku, znajući da uvijek možemo da se vratimo nazad i oduvamo – napisao je Tramp na svom profilu.

Kao i mnogi tvitovi američkog predsjednika, ni ovaj nije u potpunosti tačan. Drastična promjena američke pozicije na sjeveroistoku Sirije odgovor je na neumoljivost turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana kome je bilo dosta američkih pritisaka da odustane od planirane invazije, otkrili su „Blumbergu“ izvori među američkim zvaničnicima.

Prošlog ljeta su američke, turske i kurdske diplomate postigle dogovor o bezbjednoj zoni između turskih i kurdskih snaga. Erdogan je, međutim, riješio da taj dogovor prekrši i pošalje svoju vojsku u Siriju.

Tramp je odlučio da mu američke snage neće stajati na putu, kako ne bi rizikovao vojnu konfrontaciju sa NATO saveznikom.

To se odražava na izjavu koju je Bijela kuća dala u nedjelju uveče.

– Oružane snage SAD neće podržati ili biti uključene u vojnu operaciju, a vojne snage SAD koje su pobijedile teritorijalni kalifat ISIS-a neće biti u neposrednoj blizini – navedeno je.

Poslednje tri riječi sve otkrivaju. Viši zvaničnici iz Trampove administracije su otkrili da nije bilo naredbe za povlačenje više od 1.000 američkih trupa iz Sirije – Bijela kuća se odlučila za taktičko povlačenje samo iz oblasti na koje će Turska izvršiti invaziju.

U drugom dijelu izjave Bijela kuća je saopštila da neće zadržavati pripadnike Islamske države koje su zarobile savezničke kurdske snage, već da će „Turska biti odgovorna za sve vojnike ISIS-a“. Te zatvorenike trenutno čuva kurdska policija.

Dakle, ako je Erdogan planirao da pošalje vojsku protiv Kurda, a da mu zatim Amerika pomogne u zadržavanju boraca ISIS-a, to se neće desiti. Tramp mu je jasno poručio da će morati sam da se snađe.

To je kockanje sa velikim ulozima. U američkom interesu je da se teroristi Islamske države nikada ne vrate na ratište, a Turska nema dovoljno resursa da ih zadrži.

Jedan od problema je i to što je Tramp riješio da povačenje američkih trupa predstavi kao dio svoje kampanje protiv „beskonačnih ratova“.

U januaru, nakon što je prekršio ranije obećanje da će se povući iz Sirije, Tramp je zaprijetio Turskoj „ekonomskim razaranjem“ ukoliko napadne njihove saveznike Kurde. Ovog puta je bio manje precizan, pa je na Tviteru napisao da će „potpuno uništiti i zbrisati“ tursku ekonomiju, ako Ankara preduzme bilo kakvu akciju koju bi smatrao „prelaskom dozvoljenih granica“.

Za razliku od Tviter prijetnji, one u stvarnom životu zavise od Kongresa. Juče je senator Lindzi Grejam izjavio da sa kolegama priprema nove sankcije Turskoj ukoliko ona sprovede invaziju, kao i da se nada da će taj zakon dobiti većinu u Kongresu.

Sa druge strane – Ankara želi da uspostavi „bezbjednu zonu“ na sjeveroistoku Sirije i pomjeri kurdske borce dalje od granice. Turska ih smatra teroristima i sa njima ima dugačku istoriju sukoba.

Kurdi su od Ankare tražili nezavisnost na referendumu 2017. godine. Tome su prethodila masovna hapšenja Kurda i vazdušni napadi na kurdske separatiste u sjevernom dijelu Iraka. U obračunu sa Kurdima u 39 turskih provincija bilo je uhapšeno preko 1.300 ljudi.

---

Potraga za drugim saveznicima
Kurdske vlasti u sjevernoj Siriji mogle bi da počnu razgovore s Damaskom i Rusijom, kako bi se popunio bezbjednosni vakuum nakon povlačenja američkih trupa iz oblasti oko granice s Turskom, izjavio je zvaničnik kurdske autonomne oblasti, navodi Tanjug.

„Ako SAD definitivno napuste oblast, posebno pogranični dio, bićemo primorani da razmotrimo sve opcije“, rekao je Rojtersu Bardan Žija Kurd iz Sirijskih demokratskih snaga.

Dodao je da će u razgovorima sa zvaničnicima zvanične Sirije i Rusije biti riječi o tome kako da se izbjegne ili spriječi najavljeni napad Turske.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan već mjesecima prijeti da će pokrenuti vojnu operaciju preko granice na sirijske kurdske snage koje smatra bezbjednosnom prijetnjom njegovoj zemlji.


Borci protiv Islamske države
Kurdi su etnička grupa koja naseljava djelove jugostične Turske, sjevernozapadnog Irana, sjevernog Iraka i sjeverne Sirije. Bili su američki saveznici protiv Islamske države od 2015. godine. Te godine formirane su Sirijske demokratske snage (SDF).

SDF okupljaju paravojne snage sastavljene od različitih etničkih grupa.

Oko 60 odsto SDF-a čine Kurdi, ali su u njihovom sastavu i Arapi, Asirci, Turkmeni. Misija SDF-a je stvaranje sekularne, decentralizovane i demokratske Sirije.

U njihovim redovima nerijetko se mogu vidjeti i žene borci.

Sirijske demokratske snage (SDF) pokazale su se kao efikasna vojska u ratu u Siriji i zbog toga su stekle naklonost velikih sila.

Prema pisanju „Volstrit džornala“, Jedinice zaštite naroda (YPG) koje su se ujedinile sa SDF-om, izgubile su u ratu sa Islamskom državom 11.000 boraca.