Čitav Hladni rat obilježila je zabrinutost cijelog svijeta da bi u slučaju sukoba najvećih svjetskih sila čitava planeta ispaštala. Sada se taj strah ponovo pojačava.

Ruski predsjednik Vladimir Putin povukao je Rusiju iz Sporazuma o nuklearnom naoružanju srednjeg i kratkog dometa (INF), kao odgovor na privremeno povlačenje SAD ranije ove godine. Ovaj potez znatno je podigao rizik od globalnog termonuklearnog rata, na nivo kakav nije viđen još od Hladnog rata, piše „Jutarnji list”.

Neprofitna organizacija „Bilten atomskih naučnika”, koja od 1947. objavljuje godišnju procjenu stanja „sata sudnjeg dana”, već je prošle godine pomakla sat na simbolična dva minuta do ponoći, najviši nivo od 1953, a početkom ove godine zadržala je kazaljke na istom mjestu, upozoravajući da se nalazimo „u trajnom nenormalnom stanju”.

Nakon objave ovogodišnje procjene, serija događaja širom svijeta dodatno je podigla nivo opasnosti, poput obnove raketnog programa u Sjevernoj Koreji i najave Irana da će u svojim postrojenjima nastaviti s obogaćivanjem uranijuma iznad dogovorenih limita, kao i povlačenja SAD i Rusije iz ključnog sporazuma koji su 1987. potpisali Ronald Regan i Mihail Gorbačov.

Sporazum INF nastao je kako bi se uklonila ozbiljna prijetnja globalnog termonuklearnog rata. Rakete srednjeg i kratkog dometa, za razliku od interkontinentalnih balističkih projektila, znatno brže stižu do svog cilja i vladama nuklearnih sila ostavljaju mnogo manje vremena za informisanu, staloženu reakciju, koja bi mogla sprečiti dalju eskalaciju u slučaju lažne uzbune.

U sklopu sporazuma do 1991. godine uništeno je gotovo 2.700 projektila, a do 2001. su se sprovodile redovne inspekcije na lokacijama, ali poslije su počele međusobne optužbe za kršenje sporazuma. SAD su se privremeno povukale iz sporazuma u oktobru prošle godine, a Putinova odluka, čini se, znači njegov konačni kraj.

Sjeverna Koreja, procjenjuje se, zasad ima oko 30 bojevih glava i dovoljno nuklearnog materijala za izradu dodatnih 30 do 60 bojevih glava. Ona ukupno ima od 20 do 40 kilograma plutonijuma-239 i oko 250 do 500 kilograma visokoobogaćenog uranijuma. Stručnjaci procjenjuju da Sjeverna Koreja može proizvesti dovoljno materijala za novih šest do sedam bojevih glava svake godine.

Nakon neuspjeha pregovora između Kim Džong Una i Donalda Trampa u Vijetnamu u februaru ove godine, Sjeverna Koreja krenula je da popravlja svoj djelimično demolirani poligon za testiranje projektila i počela nova testiranja na projektilima srednjeg dometa.

Iako su Tramp i Kim održali svečani sastanak na granici dvije Koreje prošlog vikenda, stručnjaci se i dalje pitaju hoće li tople riječi i uzajamni komplimenti dovesti do konkretnih pomaka u odnosima dvij države čiji su aktuelni čelnici poznati po impulsivnom i emotivnom reagovanju.

Ozbiljnu prijetnju globalnom miru predstavlja i porast napetosti na Bliskom istoku, gdje je Iran, pritisnut jednostranim povlačenjem SAD iz sporazuma o ograničavanju iranskog nuklearnog programa, najavio nastavak obogaćivanja svojih zaliha uranijuma.

– U kojoj god količini želimo, koliko god nam treba – najavio je iranski predsednik Hasan Rohani.

Iran trenutno ima zalihu uranijuma obogaćenog do nivoa od 3,67 odsto uranijuma-235, koji treba dodatno obogatiti do nivoa od oko 90 odsto kako bi se mogao koristiti za izradu nuklearnog oružja.

Sporazum koji je bio na snazi između Irana, SAD i evropskih partnera bio je zamišljen da zadrži Iran na takvom nivou zaliha obogaćenog uranijuma da bi mu za razvoj oružja trebalo minimalno godinu dana.

Nuklearizacija Irana direktna je regionalna prijetnja Izraelu, najbližem američkom savezniku na Bliskom istoku, dok iza Irana čvrsto stoji Ruska Federacija.

---

Iran podiže stepen obogaćenja uranijuma
Iran je saopštio da će smanjiti svoje obaveze prema sporazumu potpisanom sa svjetskim silama 2015. godine tako što će podići stepen obogaćenja uranijuma.

Iranski zvaničnici su najavili da će Teheran svakih 60 dana nastaviti sa smanjenjem poštovanja obaveza, ukoliko države potpisnice sporazuma ne zaštite Teheran od američkih sankcija.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je u razgovoru sa iranskim kolegom Hasanom Rohanijem izrazio zabrinutost svakim novim slabljenjem nuklearnog sporazuma i upozorio da bi, u slučaju sličnog postupka, posljedice bile neizbježne.

U saopštenju iz kancelarije francuskog predsjednika nije precizirano kakve bi posljedice mogle biti.

Makron je sa Rohanijem razgovarao nakon što je Iran najavio da će povećati stepen obogaćenja uranijuma iznad granice dozvoljene sporazumom.

Rusija shvata razloge zbog kojih Iran povećao nivo obogaćenja uranijuma, ali traži od Teherana da se uzdrži od postupaka koji bi mogli da zakomplikuju situaciju u vezi sa nuklearnim sporazumom, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov.