List „Blumberg“ je i ove godine iznio neka mračna, ali vrlo vjerovatna predviđanja za predstojeću godinu. Iako ona možda djeluju nategnuto, treba uzeti u obzir da su se navedene situacije dešavale u prošlosti, doduše ne istovremeno.

El Ninjo

Vrućina koju je klimatski fenomen El Ninjo pustio u atmosferu doprinijela je rastu svjetskih temperatura, što je 2018. godinu učinilo najtoplijom ikada. Poremećaji klime izazvali su poplave i suše, zatim šumske požare, a to je dalje uslovilo raseljavanje ljudi, nestašicu hrane i oborilo tržišta energije i robe.
Vrelina u Australiji osušila je usjeve pšenice. Neredovne kiše smanjile su proizvodnju pirinča širom Pacifičke obale, od Indije do Japana. Kiše koje bi inače padale preko brazilskih poljoprivrednih regiona, ustupile su mjesto suši i dovele do zastoja u proizvodnji soje i kukuruza.
Globalne zalihe počele su da se smanjuju. Kupci su čekali na žetvu u dva glavna poljoprivredna regiona koje nije osakatio El Ninjo: SAD i Kanade u Sjevernoj Americi i crnomorskog regiona Rusije i Ukrajine.

Putinov loš
proračun

Suše su već obuzdale žetvu oko Crnog mora 2018. To je uticalo na domaće tržište žita u Rusiji i Ukrajini i pojačalo globalnu zabrinutost zbog toga da li će ruski predsjednik Vladimir Putin držati svoju pšenicu dalje od globalnog tržišta. On je to učinio, tvrdeći da će biti bolje da se zalihe koriste u Rusiji. Cijene hljeba u Rusiji odmah su pale, dok su u ostatku svijeta porasle.
Putin je potajno poslao više vojnika u Donbas u istočnoj Ukrajini, podrivajući sukob u toj zemlji – glavnom rivalu u izvozu pšenice. U isto vrijeme, njegova prodaja raketnih sistema Turskoj, uz veliki popust, alarmirala je SAD i dovela je do krize NATO saveza, dok istovremeno turski predsjednik smanjuje veze sa Zapadom. Uspostavljena je pomorska izgradnja u i oko Bosfora, glavnog kanala kojim ukrajinsko žito putuje na Bliski istok i Afriku.
Donald Tramp je pohvalio Putinovu zabranu izvoza pšenice, rekavši da je to pokazalo kako je ruski lider stavio svoje ljude na prvo mjesto. Do jula, ruska zabrana i opadanje žetve doveli su do svjetskog porasta cijena pšenice iznad vrhunca inflacije iz 1974. godine.

Cio svijet osjeća posledice

Sa padom globalne poljoprivredne trgovine i drastično nižim rezervama usjeva, došlo je i do pobuna. Na Filipinima, nemogućnost nabavke pirinča na svjetskom tržištu dovela je do nereda u Manili koje je brutalno ugušio predsjednik Rodrigo Duterte. U Indoneziji i Mjanmaru šire se nemiri, a gladni ljudi bježe iz zemlje. U istočnoj Africi, organizacije za pomoć upozorile su na humanitarnu katastrofu.

Prepreke
na granicama

Dok su milioni gladnih izbjeglica počeli da migriraju ka zemljama Evropske unije, Turska je obustavila svoj dogovor sa EU da ih zadrži na svojoj teritoriji u zamjenu za milijarde eura. Na vanrednom samitu, evropski lideri su pooštrili kontrole oko svojih spoljnih granica.
Britanija je napustila EU u martu bez dogovora i mnogi joj na tome zavide. Populisti iz Francuske i Češke udružili su snage kako bi ukinuli zonu bez pasoša u bloku, a Italija sve ozbiljnije govori o izlasku iz Unije. Nacionalisti i svi koji podržavaju jaču graničnu policiju, osvojili su jaku manjinu na Evropskim parlamentarnim izborima u maju.

Kineska prekretnica

Kina, koja se od sredine 2018. godine oslanjala na brazilske zalihe soje, upletena je u eskalirajući trgovinski rat sa SAD. Nije joj u prilog išlo to što je predsjednik Si Đinping pojačao svoju retoriku o Tajvanu, koji Kina smatra pokrajinom. Pirati počinju da terorišu Južnokinesko more, važan trgovački put, stvarajući priliku time za Sija da pojača svoj stisak oko spornih ostrva.
U Singapuru su porasle napetosti sa siromašnijim susjedima Malezijom i Indonezijom. Iako je bogata ostrvska država mogla da priušti povećanje cijena hrane, suočila se sa rizikom od smanjenja njene pošiljke vode iz Malezije.

Rješenje iz Sjeverne Amerike

Kiše koje je donio El Ninjo dovele su do rekordne žetve pšenice i kukuruza u SAD i Kanadi. „Američki zemljoradnici su najveći na svijetu“, rekao je Tramp na bučnom mitingu u De Mojnu, Ajova, nakon godinu dana svoje kandidature za reizbor.
Proizvođači iz SAD, koji su već sjedjeli na ogromnim zalihama soje, na putu su ka ostvarenju rekordnog viška kukuruza i imali su veliku žetvu pšenice i bili su spremni da nastave svoju dugoočekivanu ulogu prodavaca u krajnjoj instanci. Međutim, mnoge osiromašene zemlje nisu mogle da plate visoke cijene koje im je Amerika nametnula.
Kanada je došla u pomoć, u nekim hitnim slučajevima, otkupljivanjem, a zatim davanjem proizvoda vrijednih milijardi dolara. Džastin Trudo, za koga se očekuje da će osvojiti Nobelovu nagradu za mir, ponovo je izabran za premijera Kanade.

Američki odgovor

Inflacija je izjela američku ekonomiju, jer su visoke svjetske cijene hrane stigle i u njene prodavnice. Mnogi američki potrošači, posebno Trampove pristalice, smatrale su žetvu nacionalnim blagom za američke želuce.
Tramp je imao moć da otvori tržišta i nahrani svijet, ali je umjesto toga na Tviteru objavio da će američka žetva ostati u Americi. Zabrana je stigla sa paketom pomoći farmerima u SAD u iznosu od 50 milijardi dolara, što je više od tri puta više nego što su dobili 2018. godine, u vrijeme kada je savezni deficit već dostizao rekordne visine. Poljoprivrednici su postali dobitnici, ali su zato poreski obveznici postali gubitnici.

---