Rusija će uskoro rasporediti protivvazduhoplovne raketne sisteme „S-400“ na Krimskom poluostrvu, javila je ruska agencija Interfaks, pozivajući se na izjave iz ruskog Ministarstva odbrane.
Vijesti o raspoređivanju sistema saopštene su nakon što je Ukrajina proglasila vanredno stanje u zemlji u trajanju od 30 dana.
U 10 pograničnih oblasti u Ukrajini juče je u 9 sati po lokalnom vremenu stupilo na snagu vanredno stanje koje će trajati 30 dana, a ukrajinski predsjednik Petro Porošenko upozorava na mogućnost rata sa Rusijom.
Vanredno stanje je na osnovu odluke parlamenta u Kijevu stupilo u 10 od 27 ukrajinskih regiona koji se smatraju najpodložnijim eventualnom ruskom napadu i trajaće do 27. decembra.
Ukrajini prijeti „totalni rat“ sa Rusijom, rekao je u intervjuu ukrajinskim televizijama predsjednik zemlje Petro Porošenko.
– Broj tenkova u bazama duž granice je utrostručen. Broj vojnih jedinica raspoređenih duž granice je drastično povećan, rekao je Porošenko na televiziji, ne precizirajući pritom u kom periodu je do toga došlo. On je, takođe, pozivajući se na obavještajne podatke, naveo da je povećan broj ruskih ratnih brodova u Azovskom moru, kao i da je ruska vojska pojačala prisustvo na Krimu.
Prema njegovim riječima, od 2014. godine na Krimu se „utrostručio broj vojnika, upetostručio broj oklopnih vozila i skoro udesetostručila količina artiljerije“.
– Ne želim da neko pomisli da su ovo dječje igre. Ukrajina se suočava s prijetnjom totalnog rata protiv Rusije, naveo je on.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je incident u Kerčkom moreuzu nazvao provokacijom kijevskih vlasti, a moguće i samog Petra Porošenka uoči izbora za predsjednika Ukrajine.
– Porošenko zbog niskog rejtinga mora da stvori prepreke za opozicione konkurente, smatra ruski lider.
Prema njegovim riječima, rejting sadašnjeg šefa države nalazi se na petom mjestu, ima sve šanse da ne uđe ni u drugi krug.
– Incident u Crnom moru ima znakove ranije pripremane provokacije kako bi se uvelo ratno stanje u Ukrajinu. To je običan pogranični incident. O čemu se onda radilo 2014. godine? Tada je Krim odlučio da uđe u sastav Rusije – to je bila stvar većih razmjera. Ili teški događaji građanskog rata u Ukrajini, na jugoistoku, u Donbasu, uz korišćenje vladinih snaga teške artiljerije, čak i avijacije, objasnio je predsjednik Rusije.
Putin je obratio pažnju na to da ukrajinski vojnici nisu odgovarali na zahtjeve predstavnika ruskih pograničnih službi, ušli su u teritorijalne vode zemlje koje su bile njihove do prije ulaska Krima u sastav Rusije i nastavili da se kreću ka Krimskom mostu.
On je pohvalio profesionalizam ruskih graničara.
– Kako je trebalo da reaguju graničari? Vojni brodovi su ušli u teritorijalne vode Rusije, nisu odgovarali na pozive, nije jasno šta su namjeravali da rade... Da su drugačije reagovali, svi bi bili izvedeni pred sud. Oni su ispunili svoj vojni dug, naređenje, dodao je Putin.
Pritom, on je naglasio da su među mornarima bili i pripadnici Službe bezbjednosti SBU, koji su faktički rukovodili tom specijalnom operacijom.
Podsjetimo, u nedjelju su tri broda ukrajinske ratne mornarice narušila Konvenciju UN o morskom pravu i presjekla državnu granicu Rusije. Brodovi su ušli u ruske vode koje su bile privremeno zatvorene i u njima izvodili opasne manevre, ignorišući zahtjeve ruskih vlasti, usled čega je donijeta odluka da se protiv njih upotrijebi oružje.
Sva tri broda su zaplijenjena, a uhapšena su 24 ukrajinska mornara, među kojima su bila i dva pripadnika ukrajinske bezbjednosne službe.

SAD ohrabruje provokacije

Vašington treba da prekine da ohrabruje provokativne poteze Ukrajine i umjesto toga da posreduje između Kijeva i ukrajinskih regiona koje drže proruske snage, rekao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov novinarima u Ženevi.
Lavrov je kazao da su ukrajinski brodovi ignorisali pomorsko pravo 25. novembra, kada su pokušali da uđu u Kerčki moreuz radi izazivanja skandala za domaće potrebe.
– Duboko me žalosti američko ohrabrivanje tih postupaka, rekao je Lavrov.
Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je ranije ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka da je orkestrovao mornaričku „provokaciju“ u Crnom moru da bi poboljšao svoj oslabljeni rejting uoči izbora sledeće godine.

Putin ga odbio

Predsjednik Petro Porošenko rekao je u intervjuu za agenciju Rojters da je tražio telefonski razgovor sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, ali da nije bilo odgovora ruske strane, pa je njemačku kancelarku Angelu Merkel zamolio da urgira kod ruskog predsjednika da ta zemlja odmah oslobodi zarobljene ukrajinske mornare i brodove.
– Nastavićemo da se borimo da se to ostvari, poručio je ukrajinski lider.

Sankcije moraju biti efikasnije

Evropske države bi trebalo sankcije Rusiji da učine efikasnijim zbog situacije sa Ukrajinom, izjavila je predstavnica američkog Stejt departmenta Heder Navert.
Mnoge evropske zemlje su uvele sankcije Rusiji zbog Krima. Međutim, prema mišljenju stručnjaka, te sankcije se ne realizuju u potpunosti, ukazala je ona.
– Amerika bi htjela da njeni evropski saveznici učine još više kako bi pružile pomoć Ukrajini. Američka vlada zauzima izuzetno snažnu poziciju kada je riječ o toj podršci. Ne želim da kažem da Amerika nosi to breme, već da je u tom pogledu uglavnom usamljena, rekla je Navertova.
Navertova je istakla i da bi evropske zemlje, kroz koje bi prošao gasovod Sjeverni tok 2, trebalo da se zapitaju da li im je to zaista potrebno, budući da taj projekat pomaže ruskim vlastima.