Njemačka obavještajna služba BND špijunira već godinama oko 2.000 meta u Austriji, tvrdi bečki nedjeljnik „Profil”, na osnovu dobijene liste.
Radi se prije svega o faks-priključcima, ali i telefonima i pojedinim mejl adresama, koje je BND pratio od 1999. do 2006. godine. Mete u Austriji su špijunirane iz regiona Pulbah, gdje se u Bavarskoj nalazi regionalno sjedište BND-a. Mete su bile, između ostalih, i austrijska ministarstva, prije svega Ministarstvo unutrašnjih poslova, privrede, ali i spoljnih poslova. Takođe, meta špijunaže bile su i međunarodne organizacije, kao što je sjedište UN, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), ali i OEBS. Isto tako BND je prisluškivao i strane novinare, te je na listi bio i faks u agenciji APA, a prisluškivani su i univerziteti, te i proizvođači oružja, banke, među kojima je i Nacionalna banka. Na meti BND-a u Austriji bili su brojevi u 75 ambasada u Beču, od SAD, do Irana, preko Libije do Sjeverne Koreje, ali i Izraela i Avganistana.
BND nije želio da se izjašnjava o listi koju je dobio Profil, i poručuje samo da o operativnim aspektima svog rada nadležnost ima samo savezna vlada i tijela njemačkog Bundestaga.
Da je BND u Austriji „prisluškivao” poznato je od 2015., kada je tadašnja ministarka unutrašnjih poslova Johana Mikl Lajtner podnijela prijavu koja nije dovela do nikakvih rezultata. Državno tužilaštvo je prekinulo istragu, ali kako naglašava ne i potpuno obustavilo slučaj. Aktuelna saznanja mogla bi doprinijeti da istraga bude nastavljena. BND je svoje informacije razmjenjivao sa američkom službom NSA, koji mu je stavio na raspolaganje i uređaje za prisluškivanje.
Povodom navoda da je BND godinama špijunirao oko 2.000 meta u Austriji, uključujući kompanije i ministarstva, ta zemlja je zatražila objašnjenje od Njemačke.
– Špijuniranje među prijateljskim zemljama nije samo neuobičajeno i nepoželjno. Ono je i neprihvatljivo – rekao je austrijski predsjednik Aleksander Van der Belen.
Radi se prije svega o faks-priključcima, ali i telefonima i pojedinim imejl adresama, koje je BND pratio od 1999. do 2006, objavili su list Standard i magazin Profil.
Kancelar Sebastijan Kurc rekao je da je prije nekoliko godina bilo sumnji u aktivnosti njemačke obavještajne agencije u Austriji.
Priznao je da je jedna austrijska istraga u to vrijeme nije došla do zaključka o špijuniranju zato što Njemačka nije sarađivala, ali je rekao da će tužilaštvo ponovo pogledati tu materiju sada „ako postoje nove informacije”.
Austrija je kontaktirala njemačke vlasti nakon objavljivanja ovih informacija, uputivši pitanje ko je špijunirao i kada je špijuniranje završeno, prenosi AP.
– Želimo da budemo sigurni da je špijuniranje okončano i ako su podaci sačuvani želimo da oni budu obrisani – rekao je Kurc novinarima.
On je, međutim, dodao da Austrija sada nema indicija da je špijuniranje nastavljeno poslije 2006. godine.
Predsjednik odbora za obavještajne službe njemačkog parlamenta Armin Šuster rekao je za medijsku grupu Funke da ovaj komitet već provjerava da li je riječ o novim navodima ili se oni odnose na ono što je već bilo poznato 2015. kada se BND suočila sa optužbama da je eventualno pomagala Sjedinjenim Državama da špijuniraju Evropljane.