Lideri zemalja članica Evropske unije okupili su se u Rimu da bi proslavili 60 godina od potpisivanja Rimskog ugovora, kojim su udareni temelji današnje Unije. Zvaničnici 27 država članica potpisali su novu Rimsku deklaraciju.
Ono što je upadljivo, navodi Rojters, jeste odsustvo britanske premijerke Tereze Mej, koja će u srijedu i formalno u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Donaldu Tusku najaviti izlazak Velike Britanije iz EU.
Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker rekao je da je proslava poput 60. godišnjice od potpisivanja Rimskog ugovora, kojim su udareni temlji današnje Unije, bez učešća Britanije „veoma tužan trenutak”.
Dodao je da je Bregzit, izlazak Britanije iz EU, tragedija za ostalih 27 članica EU.
Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je pozvao lidere EU da izvedu Evropu iz krize.
„Dokažite danas da ste lideri Evrope, da možete da se brinete o ovom velikom nasleđu, koje smo dobili od heroja evropske intergacije prije 60 godina”, rekao je Tusk obraćajući se okupljenima.
Premijer Italije Paolo Đentiloni izjavio je da lideri EU moraju da zasluže podršku svojih građana, suprotstave se rastućem nacionalizmu na evropskom kontinetu stvaranjem novih radnih mjesta i eliminacijom socijalne nejednakosti.
„Moramo da povratimo povjerenje naših građana kroz stimulativni rast, smanjenje siromaštva i socijalnih nejednakosti”, rekao je Đentiloni.
Lideri 27 zemalja članica EU su u Rimu, zajedno sa čelnicima EU institucija, prisustvovali ceremoniji povodom 60. godina od uspostavljanja Evropske ekonomske zajednice koja će kasnije prerasti u Evropsku uniju. Evropski lideri su se osvrnuli na dostignuća zajedničkog puta u poslednjih 60 godina.
Iako se Deklaracija koju su lideri EU potpisali u Rimu ne odnosi na konkretna rješenja funkcionisanja EU, zemlje članice su do poslednjeg trenutka imale pune ruke posla oko usaglašavanja teksta.
U poslednjem nacrtu Deklaracije, i to na samom početku, ubačen je dio koji se odnosi na proširenje na Zapadni Balkan.
„Želimo Uniju koja će ostati otvorena za one evropske zemlje koje poštuju naše vrijednosti i odlučne su u njihovom promovisanju”, kaže se u uvodnom dijelu teksta Rimske deklaracije.
Deklaracija direktno ne pominje ni ishod debate koja koja se unutra EU vodi oko pet mogućih scenarija za funkcionisanje Unije u narednih deset godina, ali dio teksta ukazuje na mogućnost stvaranja, odnosno nastavka rada po sistemu „Evropa u više brzina”.
„Djelovaćemo zajedno kada god je to moguće, na različitim brzinama i intenzitetima kada je neophodno, kao što smo to činili i ranije u okviru ugovora, ostavljajući otvorena vrata za sve koji žele da nam se kasnije priključe”, piše u nacrtu Deklaracije.
Upravo je ovo dio teksta oko koga su zemlje članice EU iz Centralne i Istočne Evrope, na čelu sa Poljskom, imale najviše zamjerki upozoravajući da će one u tim uslovima izostati iz „glavne grupe” zemalja i postati zemlje „drugog razreda” u odnosu na „prvi razred” koji bi činile razvijenije zemlje Zapadne Evrope.
Evropski analitičari napominju da je malo moguće da se napravi oštra razlika između pojedinih grupa zemalja unutar EU.
Dodaje se da „Evropa u više grupa” već postoji i da su primjeri za to Evrozona i Šengenski prostor.
U briselskom sjedištu Njemačkog maršalovog fonda za SAD ocjenjuju da bi funkcionalna „Evropa u više brzina” mogla da pružiti i nove mogućnosti zemljama koje pretenduju na članstvo u EU.
„To može da omogući pojedinim zemljama da budu dio voza, iako to nije voz sa luksuznim nego običnim vagonima. Dakle, mogućnost je da se te zemlje priključe širem krugu evropskih država koje dijele neke politike, vrijednosti i procese, ali ne sve. I to može biti lakši put za neke od zemalja koje žele članstvo. Druge zemlje Balkana opet mogu biti zabrinute zbog toga što nikada neće stići u ključnu grupu”, objašanjava analitičarka za evropsku politiku Roza Balfur u razgovoru za Tanjug.
Još jedna tačka oko koje se pregovaralo, ovoga puta sa Atinom, odnosi na dio Deklaracije kojim se lideri EU obavezuju da će raditi u cilju „Evrope bazirane na održivom privrednom razvoju, koja promoviše ekonomski i socijalni napredak”, gdje je na zahtjev Grčke ubačena rečenica o „Uniji koja se bori protiv nezaposlenosti”.
Dalje u tekstu Deklaracije 27 zemalja članica se obavezuju da će raditi u cilju bezbjedne i sigurne Evrope i Evrope koja je jaka na međunarodnoj sceni.
Kraj Rimske deklaracije istovjetan je poslednjoj rečenici Berlinske deklaracije potpisane 2007. godine prilikom obilježavanja 50. godišnjice Rimskog ugovora.
„Ujedinili smo se zbog boljitka. Evropa je naša zajednička budućnost”, zaključuje se tekstu koji bi svih 27 lidera zemlja članica trebalo da potpišu na svečanosti u Rimu.
(RTS)
Oda radosti
VARŠAVA – Desetine hiljada Poljaka u desetak velikih gradova izašle su juče na ulice s državnim i zastavama Evropske unije da tačno u podne otpjevaju himnu EU, „Odu radosti”, da velikim pohodom centrom Varšave poruče „Evropo, volimo te” i da nikakav „Polegzit” ne dolazi u obzir.
Na trgu na raskrsnici u Varšavi, hiljade Poljaka su na poziv građanskih inicijativa i opozicije simbolično počele pohod podrške EU na 60. godišnjicu potpisivanja Rimskih sporazuma koji su postavili temelj ujedinjenja Evrope.
Kao i u Krakovu, Lođu, Šćećinu, Vroclavu, Opolu, Bidgošću i drugim velikim gradovima, i Varšavljani su prvo tačno u podne otpjevali nezvaničnu himnu EU, Betovenovu „Odu radosti” i himnu Poljske.
Iz mora crveno-bijelih državnih i plavih zastava sa evropskim zvjezdicama, izranjali su transparenti s porukama „Što dalje od Brisela, to bliže Moskvi”, „Evropo, sačekaj nas, vratićemo se”, „Polegzit nikako” i najčešći „Evropo, volimo te” – moto jučerašnjeg pohoda ispisan i na velikim plavim transparentima na čelu povorki.
(Beta)
Usvojena Deklaracija
RIM – Šefovi država i vlada zemalja Evropske unije juče su u Rimu usvojili Deklaraciju o budućnosti Unije u kojoj naglašavaju da će EU „ostati nepodijeljena”, „napredovati različitim brzinama i snagom u istom pravcu” i „biti otvorena za one evropske zemlje koje poštuju i ulažu napore da uvreže naše vrijednosti”.
Rimsku deklaraciju su šefovi država ili vlada 27 zemalja EU, sem Velike Britanije, usvojili na 60. godišnjicu potpisivanja ugovora o osnivanju Unije u Rimu. Taj novi dokument daje političke, programske smjernice za utvrđivanje budućih nužnih promjena u ustrojstvu i politici u svim sektorima Unije, koje je u Bijeloj knjizi predložila Evropska komisija.(Beta)
U Berlinu marš podrške Evropi
BERLIN – Više hiljada ljudi juče je učestvovalo u maršu za Evropu u Berlinu.
Učesnici manifestacije su simbolično razbili zid od kartona koji je podignut na mjestu nekadašnjeg Berlinskog zida koji je dijelio grad.
Marš podrške Evropi počeo je kod Bebelplaca, a učesnici su se preko centralnog bulevara Unter den Linden uputili do Brandenburške kapije.
Uz poruke „Evropa ujedinjena u solidarnosti” i „Srećan rođendan EU”, okupljeni su kod Brandenburške kapije pustili balone u bojama zastave Unije.
Prema organizatorima, manifestaciji se pridružilo oko 6.000 građana.
Slični marševi za Evropu održani su juče, kada su lideri 27 članica EU potpisali deklaraciju o daljem razvoju Evrope na neformalnom, svečanom samitu u Rimu, i u drugim evropskim glavnim gradovima.(Beta-AP)
Desetine hiljada ljudi na skupu protiv Bregzita
LONDON – Četiri dana uoči pokretanja postupka za izlazak Velike Britanije iz Evropske unije (EU) i na dan kada Unija slavi 60. rođendan, desetine hiljade ljudi učestvovalo je juče u maršu protiv Bregzita u Londonu. Po sunčanom vremenu i pod sloganima „Ujedinjeni za Evropu” i „Zaustavite Bregzit”, 80.000 ljudi izašlo je na londonske ulice uprkos pojačanim mjerama bezbjednosti, podatak je organizatora.
Uz poruke „Terorizam nas neće podijeliti, Bregzit hoće”, demonstranti su u Londonu istakli zastave EU, par dana poslije napada ispred parlamenta u kojem su četiri osobe poginule i oko 50 ranjeno. Okupljeni su održali minut ćutanja za žrtve.
Marš je održan na 60. godišnjicu osnivačkog sporazuma EU.
Slični marševi za Evropu održani su i u drugim evropskim gradovima.(Beta-AFP)