MOSKVA – Predsjednik Rusije Vladimir Putin izdao je ukaz o smjenjivanju niza službenika u bezbjednosnim strukturama zemlje. Smijenjeno je osam generala u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu za vanredne situacije i Istražnom komitetu Rusije, saopšteno je na zvaničnom sajtu Pravne službe za informisanje Rusije.
Sa funkcije je, na osnovu ukaza, smijenjen zamjenik šefa Glavne uprave za bezbjednost general-major Vitalij Frolov. U istom resoru dužnosti je oslobođen general-major Dmitrij Šeršakov, a smijenjen je i rukovodilac Istražnog komiteta Rusije za Tambovsku oblast general-major Aleksandar Tiskovski. Akademija za upravljanje Ministarstva unutrašnjih poslova ostala je bez zamjenika načelnika general-potporučnika Vasilija Bikadorova.
U tom ministarstvu smijenjeni su i general-major Aleksej Lauškin i pukovnik Oleg Pravosud, koji je bio načelnik Odjeljenja za materijalno-tehničku i medicinsku zaštitu Ministarstva unutrašnjih poslova.
Među službenicima u Ministarstvu unutrašnjih poslova smijenjeni su i zamjenik ministra unutrašnjih poslova za Baškortostan Vjačeslav Andrejev i načelnik Glavne uprave za Krasnojarski kraj Vadim Antonov. Smijenjeni su i glavni tužioci Samarske oblasti i Stavropoljskog kraja Murat Kabalojev i Jurij Turigin. Ruslan Medvedev imenovan je za glavnog tužioca u Amurskoj oblasti. Ukaz sadrži još informacija o nizu otpuštanja i imenovanja na dužnosti.
Podsjetimo, predsjednik i vrhovni komandant Oružanih snaga Rusije Vladimir Putin podigao je gotovo čitavu vojsku u stanje borbene gotovosti. Po ocjenama vojnih eksperata, ovo je najveća vojna vježba u Rusiji u posljednjih godinu i po i „važan je signal potencijalnim vojno-političkim protivnicima Rusije“, piše „Sputnjik”. Iznenadna provjera je počela prekjuče ujutro i trajaće do kraja mjeseca. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu je rekao da je cilj ovih vježbi „provjera spremnosti vojske da odreaguje na eventualne krizne situacije“ na jugozapadnom strateškom pravcu.
Ruski eksperti ove manevre dovode u vezu sa rastućim međunarodnim tenzijama. Oni su, prema njihovom mišljenju, direktan odgovor na masovne vojne vježbe NATO-a u Istočnoj Evropi, u blizini ruskih granica. S druge strane, Putinova odluka da mobilizuje vojsku već je izazvala nervozu kod zapadne vojne alijanse. U NATO-u su izrazili zabrinutost zbog ovih vježbi.
U Moskvi očekuju da će iznenadne vježbe izazvati histeriju na Zapadu. Eksperti, međutim, naglašavaju da ovi manevri imaju isključivo „odbrambeni karakter“, ali i da nose jasnu poruku – svaka agresivna akcija protiv Rusije dobiće adekvatan odgovor. Danas postoji konkretna prijetnja, koja direktno ugrožava bezbjednost Rusije, dodaju stručnjaci.
– Intenzitet borbene obuke naše vojske raste u posljednje tri godine. To je povezano, prije svega, sa vojnim napetostima u svijetu. Turska je ušla u rat u Siriji, Sjedinjene Države su nagomilale trupe na našim granicama i naš vojni vrh preduzima odgovarajuće mjere – kaže ruski doktor vojnih nauka Konstantin Sivkov.
Zamjenik predsjednika Komiteta za odbranu i bezbjednost Savjeta Federacije Franc Klincevič potvrđuje da je iznenadna provjera borbene gotovosti samo odgovor na poteze Alijanse.
– Odluke varšavskog samita NATO-a ozbiljno su izmijenile vojno-stratešku situaciju u Evropi. Rusija je prosto bila primorana da drži svoju vojsku u borbenoj gotovosti – rekao je Klincevič, podsjećajući na nedavne pokušaje diverzije na Krimu, koju su organizovale ukrajinske obavještajne službe, a na koje Rusija nije mogla da odreaguje.
(Sputnjik)
EU da ukine sankcije
Slovački premijer Robert Fico ponovio je danas poziv da EU ukine sankcije protiv Rusije poslije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.
Fico je napisao na Fejsbuku da sankcije nisu uticale na rješavanje nijednog ključnog pitanja.
Slovačka trenutno predsjedava EU i priprema se za organizovanje sastanka ministara spoljnih poslova zemalja Unije.
EU je uvela sankcije ruskim sektorima energetike, finansija i odbrane zbog politike Moskve prema Ukrajini i pripajanja Krima teritoriji Ruske Federacije.
Sankcije ističu sljedećeg mjeseca i moguće ih je produžiti.
– Lično smatram da je vrijeme da se ove sankcije sagledaju racionalno i da se kaže da one štete i Uniji i Rusiji. One nisu doprinijele apsolutno ničemu u rješavanju osjetljivih pitanja, na koja je tebalo da utiču – napisao je slovački premijer.
On je dodao da se sa Putinom složio da treba zajedno težiti obnovi međusobne trgovine.
Slovačka uvozi skoro sav svoj gas i naftu iz Rusije, kao i nuklearno gorivo za dvije elektrane.
Lavrov: Razgovori sa Kerijem odlični
Šefovi diplomatija Rusije i SAD Sergej Lavrov i Džon Keri razgovarali su u Ženevi o saradnji na vojnom i humanitarnom planu u Siriji, a Lavrov je razgovore ocijenio kao odlične.
Razgovorima se pridružio i izaslanik UN za Siriju Stefan de Mistura, koji je rekao da će sagovornici nastaviti rad, prenosi AP.
Portparolka ruskog ministarstva Marija Zaharova izjavila je ranije novinarima da će delegacija, predvođena Lavrovim, sa Kerijem razgovarati o rješavanju sirijske krize, kao i mogućnostima bliske saradnje u borbi protiv terorističkih grupa koje su sada aktivne u Siriji.
Zaharova je dodala da će biti govora i o drugim međunarodnim pitanjima, među kojima je i ukrajinska kriza, prenio je Tass.
Vašington i Moskva su već nedjeljama u kontaktu povodom uspostavljanja vojne saradnje u borbi protiv džihadističke grupe Islamska država u Siriji. Razgovori se održavaju u ženevskom hotelu „Predsjednik Vilson”.
Kavkaz 2016
Ruski zvaničnici i eksperti takođe podsjećaju da je iznenadna provjera borbene gotovosti uobičajena praksa, koja se povremeno primjenjuje u mnogim armijama svijeta. Glavni cilj takvih vježbi je provjera borbene gotovosti jedinica, oružja i vojne tehnike, ali i njihove spremnosti na mobilizaciju.
– U Rusiji se iznenadne provjere i velike vojne vježbe održavaju već nekoliko godina, otkako je Sergej Šojgu imenovan za ministra odbrane. Prije toga, ovakve provjere i vježbe su se doživljavale kao senzacija, ali sada je to redovna pojava, rutinska stvar. Mislim da će rusko rukovodstvo nastaviti sa ovako velikim provjerama. Time se šalje i određena poruka našim zapadnim kolegama. NATO jača aktivnosti u blizini ruskih granica, a ovakve provjere pokazuju Alijansi mogućnosti i kapacitete ruskih Oružanih snaga. Znate, bolje je demonstrirati snage nego ih koristiti – kaže za Sputnjik ruski vojni analitičar Ivan Konovalov.
Iznenadne provjere borbene gotovosti aktivno su počele da se primjenjuju u Oružanim snagama Rusije od 2013. godine.
U ruskom Ministarstvu odbrane su više puta govorili o pozitivnom uticaju takvih vježbi na vojsku, kao i o tome da namjeravaju da i dalje primjenjuju tu praksu zajedno sa ostalim, ranije planiranim vježbama. Ovog puta vojska je dignuta na noge u više ruskih regiona i vježbe obuhvataju Južni, Zapadni i Centralni vojni okrug, kao i Sjevernu flotu i komande Vazdušno-kosmičkih snaga i Vazdušno-desantnih snaga. U vježbe su uključene i jedinice u pograničnim područjima s Ukrajinom i baltičkim zemljama, uključujući i Krim, koji je poslije pripajanja Rusiji ušao u Južni vojni okrug. Ruski ministar odbrane je rekao da je u tom okrugu u toku i aktivna priprema strateških vojnih vježbi „Kavkaz 2016“. Šojgu je takođe naložio da se informišu vojni atašei stranih država o početku iznenadne provjere borbene gotovosti ruske vojske.
Dogovorili pomoć Alepu
ANKARA – Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i ruski predsjednik Vladimir Putin, saglasili su se danas, u telefonskom razgovoru, da je potrebno ubrzati napore u pružanju pomoći Alepu, saopšteno je iz Erdoganovog kabineta.
Erdogan je obavijestio Putina o turskim upadima u Siriju, koji su počeli u srijedu rano ujutru i naglasio značaj saradnje u borbi protiv terorističkih organizacija, uključujući Islamsku državu, navodi se u saopštenju Erdoganovog kabineta. Erdogan i Putin su se složili da održe bilateralni susret tokom samita G20 u Kini početkom septembra, prenosi Rojters.
Rusija i Turska popravljanju međusobne odnose koji su bili zategnuti nakon obaranja ruskog aviona na tursko-sirijskoj granici prošle godine.