BRISEL – Evropska unija je dostigla kritičnu tačku u svom razvoju i mnogobrojne krize mogu dovesti do raspada jedinstvene Evrope, rekao je ekonomista Rajnhard Kruzijus.
Kruzijus smatra da je savremena Evropa prestala da bude politički savez i počela je da se zasniva samo na ekonomskim interesima.
On je za njemački list „Dojce virtsafts nahrihten” naglasio da se valutni savez zemalja Evrope ruši i za njegov spas je potrebno da se promijeni vektor razvoja EU u stranu socijalno-ekonomskog saveza i prevaziđe kriza u vezi sa prilivom izbjeglica.
Prema njegovom mišljenju, dalja integracija Evrope je nemoguća, neoliberalizam je iscrpljen i sada u EU podsjeća na neku formu političke religije.
„Kriza sa izbjeglicama samo dokazuje da jednostrani neoliberalni pristup, koji je fokusiran na konkurentnost i besmislenu politiku za spasavanje eura, ruši jedinstvo naroda Evrope”, rekao je Kruzijus, a prenosi „Sputnjik”.
Evropska komisija je dovršila plan kojim bi teret zbrinjavanja izbjeglica bio ravnomjerno raspodijeljen među zemljama članicama, ali ostaje da se vidi da li će on biti prihvaćen.
U sjedištu Komisije u Briselu je najavljeno da će komesari formalno usvojiti plan na sjutrašnjem kolegijumu, a javnosti će ga zvanično predstaviti predsjednik EK Žan-Klod Junker na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta u srijedu.
Iako u Komisiji nisu željeli da govore o detaljima plana, svjetske agencije iz nezvaničnih izvora saznaju da je njime predviđeno raseljavanje oko 160.000 izbjeglica koje su trenutno mahom u Grčkoj i Mađarskoj, u druge zemlje članice EU.
U zavisnosti od veličine, bogatstva i kapaciteta, sve zemlje članice bi prema planu morale da prime izvjestan broj izbjeglica, a kao naknadu bi trebalo da dobiju po 6.000 eura po osobi iz fondova EU.
One zemlje koje odbiju da prime određeni broj izbjeglica moraće da za svakog koga nisu primile uplate istu sumu u poseban fond EU.
Planom je predviđeno da najviše izbjeglica prime Njemačka (oko 40.000) i Francuska (30.000), najmanje Kipar i Malta (nešto više od 400), a nijednoj članici neće biti dozvoljeno da bira i diskriminiše izbjeglice prema vjeroispovijesti, stepenu obrazovanja i ostalim ličnim karakteristikama.
Sem toga, ni izbjeglice neće moći da biraju u koju zemlju će biti naseljene, a ukoliko odbiju prijeti im uskraćivanje prava na azil i deportacija u zemlju porijekla.
(RTS)
Pobuna u Valensiji
Najmanje pet španskih policajaca povrijeđeno je tokom pobune migranata u prihvatnom centru u Valensiji, na istoku Španije, saopštila je policija.
Pobuna je izbila kada je grupa od desetak migranata pokušala da pobjegne iz prihvatnog centra, a španski mediji su javili da je policija na migrante ispaljivala gumene metke.
Portparol policije je rekao da su se migranti gurali sa policajcima, udarali ih, otimali im ključeve, skidali kaiševe, prenijela je agencija AFP.
Navodi se i da su na policiju bacali kamenice i petarde.
Mediji, uključujući vodeće listove „Pais” i „Mundo”, objavili su kako su kasno sinoć migranti napali jednog stražara u prihvatnom centru i oteli mu ključeve, prenosi AP.
Neki od migranata su se popeli na krov zgrade, odakle su stražare gađali kamenjem i granama, dok su drugi zapalili dušeke u dvorištu.
Policajci su, prema ovim vijestima, uz korišćenje gumenih metaka uspjeli da umire nerede u roku od dva sata.
Kako se navodi, većina migranata u prihvatnom centru u Valensiji potiče iz zemalja podsaharske Afrike.
Moguć kraj Šengenskog sporazuma
Velika Britanija i Irska, koje nisu članice Šengenskog sporazuma, nisu uključene u ovaj plan, mada je britanski premijer Dejvid Kameron najavio da je njegova zemlja spremna da dobrovoljno primi do 10.000 izbjeglica.
Sličan plan Evropske komisije, kojim je bilo predviđeno raseljavanje četiri puta manjeg broja izbjeglica, zemlje članice odbile su ljetos, pozivajući se na suvereno pravo svake države da sama odlučuje koliko će izbjeglica primiti.
Ovaj put plan odlučno podržavaju Njemačka i Francuska, a francuski predsjednik Fransoa Oland upozorio je da bi odbijanje novog plana moglo da znači kraj Šengenskog sporazuma.
„Ako ne postoji zajednička politika, to će nesumnjivo biti kraj Šengena i povratak na nacionalne granice”, rekao je Oland na konferenciji za novinare u Parizu, a prenio je AFP.
Za sada se novom planu najglasnije suprotstavljaju Mađarska, Slovačka i Poljska, a konačnu odluku lideri zemalja članica donijeće na samitu EU u Briselu koji će biti održan polovinom oktobra, nakon što o njemu budu razgovarali ministri spoljnih i unutrašnjih poslova.
U slučaju eskalacije izbjegličke krize, u Briselu ne isključuju mogućnost da se već ovog mjeseca sazove i vanredni samit evropskih lidera.
Politika azila ne funkcioniše
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da će rekordni priliv izbjeglica u Njemačku promijeniti ovu zemlju narednih godina.
Merkelova je naglasila da će ona pružiti zaštitu svima kojima je potrebna, ali da će oni bez šanse za azil brzo biti vraćeni u svoje domovine.
„Mi želimo da ta promjena bude pozitivna i vjerujemo da možemo da je ostvarimo”, rekla je kancelarka pošto je samo tokom vikenda u Njemačku stiglo 20.000 izbjeglica.
Njemačka će pružiti zaštitu onima kojima je ona potrebna, ali oni koji nemaju šanse za azil moraće brzo da se vrate svojim kućama, istakla je ona.
Merkel je novinarima u Berlinu rekla i da najveća evropska ekonomija nije voljna da sama nosi cijeli teret izbjegličke krize na svojim plećima.
„Njemačka je zemlja koja želi da primi ljude, ali izbjeglice treba da budu primljene u svim zemljama EU tako da mogu da pronađu utočište od građanskog rata i gonjenja”, prenio je AP.
Njemačka kancelarka je ocijenila i da aktuelna evropska politika azila ne funkcioniše, rekavši da temeljna reforma te politike predstavlja veliki korak.