Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Država odobrila kredit da se „Bemaksu” isplate četiri miliona * Važno je da Vlada dobro radi, a ne jesu li lideri u njoj * Drogu do 16. godine probalo 14 odsto maloljetnika * Od države dobijaju milijardu, a neće da plate 340 eura * Crni dnevni rekord, sedmoro umrlo, 301 zaražen * U Italiji i Britaniji po 25.000 zaraženih * Tači preko amandmana pokušava da okonča rad Specijalnog suda
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 29-10-2020

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
M​irjana Spremo Jančevska, politikolog:
Građane ste obmanuli predizbornim obećanjima kako vas ništa ne zanima osim Crkve i pada režima, a vi biste da im ponovo asfaltirate put za povratak. Umjesto što ucjenjujete, bolje bi bilo da ste se pozabavili biračkim spiskom i predstojećim popisom.

Vic Dana :)

Usred žestoke svađe žena se izviče na svog muža: - Reci samo još jednu riječ i odmah se vraćam kod svoje majke! - Taksi.


Perica pita oca:
- Tata mogu li uzeti tvoj auto večeras?
- Je li za šta ti služe noge?
- Lijeva za kvačilo, a desna za kočnicu i gas!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav - datum: 2020-10-28
Vratiti ugled Vrhovnom sudu U prvom redu, u postojećoj konstelaciji nadležnosti, Ustavni sud i Vrhovni sud treba spojiti u jednu instituciju sa zaista vrhovnom (a ne samo u imenu takvom) sudskom nadležnošću
Dan - novi portal
-Piše: Mitar Šušić

Iako su zahtjevi za promjenama u pravosuđu, u novom političkom momentu, s razlogom usmjereni primarno na personalne promjene čelnika pravosudnih institucija, nova vlast svoju riješenost da stvari dovede u poredak mora pokazati i kroz spremnost da se bavi ozbiljnim, suštinskim reformama, koje treba da ožive srušeno povjerenje javnosti u pravosudni aparat i učine ga efikasnim, dostupnim i dostojnim svoje uzvišene funkcije.

Splet više istorijskih, političkih i socioloških okolnosti doveo je do toga da Crna Gora danas ima pravosudni sistem koji je problematizovan i to ne samo na nivou utiska javnosti o postojanju uticaja raznih struktura na njegov rad. Izazov je mnogo veći, jer je današnji sudski aparat, po svom položaju i organizaciji, postao birokratizovana hijerarhijski ustrojena mašinerija, u suprotnosti sa onim što bi sud po svojoj suštini trebalo da bude, a da ne govorimo o zaboravljenoj istoriji i tradiciji sudstva u Crnoj Gori, kojom bi se zaista mogli ponositi. Izgleda da smo došli do toga da se, nakon toliko revolucija, promjena i reformi, sa sjetom kao društvo opominjemo Sule Radova i vremena kada „Zakonik strašno prijećaše, Praviteljstvo i Sud pravdu činjaše, Kuluk sa mjesta u mjesto iđaše i svaki zlođel od straha treptaše”. Jer tada je sud imao ugled u društvu, koji mu nije niko do sam sebi dao.

Tada pravo nije bilo, kako danas ugledni pravnici žele predstaviti – „duboka voda”. Ne, bilo je blisko narodu, jednostavno i dostupno. Takvo i treba da bude, takvo ono po svojoj suštini jeste, sve dok se ne odvoji od pravde, a zatim i od realnosti i pretvori se u jedan samodovoljan sistem, zapleten u sopstvene institute, norme, institucije i nadležnosti koje više niko ne razumije.

Kuluk i Veliki sud u današnjoj Crnoj Gori zamijenilo je nevjerovatno šestostepeno pravosuđe – Osnovni, Viši, Apelacioni, Vrhovni, Ustavni i konačno Evropski sud za ljudska prava. Na prvi pogled, izgleda bolje da se neka odluka preispita više puta, ali ovako udaljavanje zahtjeva za pravdom od konačne odluke samo, uz velike troškove, proizvodi pravnu nesigurnost i pojačava nepovjerenje. Nema tog pravnika ni laika u Crnoj Gori koji vam, u postojećim okvirima pravosudnog aparata, može garantovati da je neko pravno pitanje u potpunosti jasno i da u međuvremenu neće doći do „promjene stava” na nekoj od mnogobrojnih viših instanci. A upravo ta mnogobrojnost sudova sa kasacionom nadležnošću, osim što predstavlja ogromno opterećenje za državni budžet, glavni je razlog sporosti i neefikasnosti pravosuđa uopšte. Neprihvatljivo je da se sudska odluka redovnog suda preispituje toliko puta, jer je to ponižavajuće i za taj sud i za stranke.

Stoga bi, tako neophodna racionalizaija pravosudne mreže, pogrešno shvaćena kao potreba ukidanja sudova osnovne nadležnosti u manjim opštinama, trebala započeti – sa vrha. U prvom redu, u postojećoj konstelaciji nadležnosti, Ustavni sud i Vrhovni sud treba spojiti u jednu instituciju sa zaista vrhovnom (a ne samo u imenu takvom) sudskom nadležnošću, koji bi po ugledu na razvijene zemlje sa bogatom pravnom tradicijom, rješavao i ustavnosudska pitanja. Dovoljno je, u tom pravcu, pomenuti da Vrhovni sud SAD, danas u sastavu od svega devet sudija, od svog osnivanja vrši i ustavno-sudsku funkciju i javlja se kao vrhovni interpretator Ustava SAD. Takođe, brojne evropske zemlje, među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija, Danska, Švajcarska, Švedska i mnoge druge, u svom sistemu nemaju poseban sud za ustavna pitanja, već tu funkciju vrši najveći redovni sud u državi.

Na taj način bi se, osim optimizacije sistema i rasterećenja državnog budžeta, posledično postigao i jedan značajniji rezultat – vraćanje ugleda Vrhovnom sudu i sudstvu uopšte. Vrhovni sud postao bi zaista najviša sudska instanca u zemlji, a ne samo usputna stanica, lišena bilo kakve sistemske moći, svojevoljno svedena na nivo udruženja najbolje plaćenih sudija.

Takav Vrhovni sud mogao bi i morao mnogo više da se bavi ozbiljnim naučnim radom, nego izdavanjem instant načelnih pravnih stavova, čija svrha nije rješavanje najtežih pravnih pitanja, već svojevrsno presretanje misli sudija prvostepenih sudova, da se neko ne bi slučajno odvažio da sudi po slobodnom uvjerenju. Dobijanjem položaja koji im zaista garantuje ravnopravnost sa nosiocima drugih grana vlasti, a time i zaslužen ugled i status, sudije Vrhovnog suda postale bi mnogo značajnije figure u društvenom životu, nego što su to sada, kada se usled viška vremena a manjka nadležnosti, često ukazuju kao nadničari u preopterećenim nižestepenim sudovima.

S druge strane, ako se zaista želi pravda učiniti dostupnom svima, a ideja o ravnomjernom regionalnom razvoju i pomoći nerazvijenim opštinama nije samo skup fraza, moraju se očuvati svi sudovi osnovne nadležnosti na nivou opština i uspostaviti sudovi u svim opštinama u kojima ih trenutno nema, bez obzira na očekivani obim posla. Jer, pravda nije privredna djelatnost, a ukidanjem suda u nekom mjestu, zapravo započinje proces eutanazije tog mjesta i za očekivati je da tamo gdje se sada ukida sud, za nekoliko godina budu ukinute i druge javne institucije a stanovništvo primorano na iseljavanje.

(Autor je advokat)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"