- Autor: Henrik Beme

Prognoze su uvijek bile težak posao. Pogotovo ako se odnose na budućnost. Ova mudra izreka se povremeno pripisuje Marku Tvenu, ali i Kurtu Tuholskom, Vinstonu Čerčilu ili Nilsu Boru. Bez obzira na to ko od te gospode polaže autorsko pravo na izreku, ta mudrost nikada nije bila toliko tačna kao u vrijeme korona-krize. Jer, već je počelo takmičenje oko najveće brojke: za koliko će njemačka privreda da padne? Za pet, deset ili čak 20 odsto?

Za sada vodi Klemens Fuest, preduzimljivi šef minhenskog instituta za ekonomska istraživanja. On i njegovi saradnici izračunali su različite scenarije. Rezultat nikoga ne iznenađuje, a za to čovjek ne mora da bude ekonomski ekspert: što duže bude trajao privredni zastoj, to će šteta da bude veća.

Slično zvuči i jedna posebna ekspertiza Savjeta stručnjaka za procjenu ukupnog ekonomskog razvoja, poznatijeg kao „Savjet mudraca“. Vladini savjetnici (trenutno ih je samo trojica, jer su dva mjesta nepopunjena) prognoziraju, istina, jaku recesiju, ali smatraju da privreda neće tako mnogo da padne kao u vrijeme svjetske finansijske krize 2009. Naravno, i mudraci su izračunali različite scenarije. I, naravno, ni oni ne znaju koliko dugo će šatdaun da traje. Ono što oni znaju i kažu jeste da će opterećenje natproporcionalno da raste kako bude trajala kriza. Ali, pad ekonomskog proizvoda za jednu petinu oni ipak smatraju pretjeranom procjenom.

To je dobra vijest. Posebna ekspertiza će biti uključena u razmišljanja Savezne njemačke vlade koja je obećala da će Njemcima nakon Uskrsa predstaviti izlaznu strategiju. Tada će morati da bude jasno kako će stvari dalje da se razvijaju sa zabranama javnih okupljanja i ograničenjima kontakata. Tada i privreda mora da dobije signal – da li fabrike postupno ponovo mogu da budu pokrenute. Tada bi trebalo i da se nazre kojim dodatnim mjerama privreda može da se podstakne, pored pomoći teške milijardu, o čemu je odluka već donesena. Moraće tu da bude i konjunkturni program, kako to preporučuju ekonomski mudraci.

Ali, šta ako nakon dvije nedjelje broj novozaraženih i dalje bude rastao, ako krivulja ne bude u padu? Da li će tada biti donijeta odluka koju neki svojim izjavama i pisanjem prizivaju? Mrtvi u zamjenu za ekonomski rast? Da li onda opet mora 120.000 ljudi da umre, kao što svake godine u Njemačkoj umre od posledica pušenja, zato što Vlada nije u stanju da sprovede zabranu pušenja? Možda bi čovjek morao da postane svjestan da kod ove pandemije uopšte ne postoji dilema: mrtvi ili ekonomski pad. To ne postoji.

Ako se, naime, dozvoli da se pandemija širi, sa sigurnošću se može poći od toga da će ona da naškodi milionima ljudi. Ekonomski pad bi sigurno tada bio dramatično veći nego onaj koji donosi sadašnji zastoj. Jer, mrtvi ne kupuju automobile.

dw.com

---