-Piše: Vojislav Bulatović
Pjesnici i umjetnici vole da svoje rodoljublje iskažu u nekim slikovitim idealnim formama, u nekom snovidu, kako to vole da kažu neki od njih. Naravno, svima nama godi da malo „uzletimo“ iz „povuci–potegni“ svakodnevice, a naročito onima koji se moraju svuda saginjati i nešto moliti – molba je njihova Arijadnina nit. Kao što pjesnik pita zašto nam „opšte dobro ne bude milo“ tako se svi mi pitamo, ali oko odgovora nikako da su usaglasimo. Neosporno je da je opšte dobro svih nas uravnotežen i human razvoj naše društvene zajednice i svih njenih potencijala i kapaciteta. Kao što bokser prije ulasaka u ring mora da izmjeri svoju masu da bi znao kojoj kategoriji pripada, tako i društvena zajednica mora izmjeriti svoje kapacitete i procijeniti potencijale za njihovo „podizanje“. Upotrebljavam termin ,,podizanje” s razlogom, jer ocjenjivači iz EU koji drže ruku na našim upakovanim „nalazima“ tj. poglavljima upozoravaju nas da se potrudimo da „podignemo kapacitete“: demokratske, administrativne, ekološke, kadrovske, upravljačke, pregovaračke, odbrambene i bezbjednosne, građanske javnosti, pravne države itd... Naši političari, pritisnuti “dijalektikom konkretnog“ i svakodnevnog, videći da se sve više zaoštravaju suprotnosti zbog zapostavljanja nekih sektora i davanja prvenstva drugima (pritom nema realnih mjerila zašto se to čini), „otkrivaju“ i probleme ekonomije (investicije, siva zona, nezaposlenost, dugovanja i potraživanja, uvoz-izvoz), socijalne politike, obrazovanja i zdravstva, javno-privatno, porezi i dadžbine, regionalni razvoj.
Kao što se vidi, pitanja i nepoznanica za ovu životnu jednačinu je mnogo, formula o opštem dobru se teško „ispisuje“ pa su sporovi oko prioriteta neminovni. Sve se to mora uklopiti u naš ukupni kapacitet - stanovništvo i njegova produktivna moć. Stanovništvo je baza naših kadrovskih (poslovnih, naučnih, sportskih političkih, kulturnih, odbrambenih) kapaciteta. BDP (plus pozajmice) je baza naših razvojnih prioriteta, socijalne politike i pravno-političke superstrukture. Razumljivo je da prioriteti moraju biti pažljivo odabrani, da nešto mora da isprednjači, jer to sklop okolnosti zahtjeva. Nešto podupire ideologija, nešto strategija „međunarodnih integracija“. U Crnoj Gori je isforsiran jedan prioritet koji je po opštem stavu većine ovdašnjih i inostranih političara izraz pristajanja naše zemlje uz osnovne vrijednosti zapadnog „civilizacijskog kruga“ – učlanjenje u NATO. Ovdje nije mjesto da se raspravlja o toj vrijednosti i prioritetu koji je ustoličen ispred svih, ali je potrebno istaći da je on donio novu realnost u politici i rasporedu demokratskih snaga. Smjerom te vrijednosti u spoljnoj politici to vodi definitivnom kidanju prisne istorijske veze sa istočnom ,,osovinom”: Srbija, Rusija. (Čak i “pokušaj terorističkog napada” ima značenje markiranja te distance, jer su prozvani teroristi Srbi i Rusi). U unutrašnjoj politici više nije dovoljno reći ko je ZA a ko PROTIV alijanse („najvećeg vojno-političkog saveza u istoriji“), već se mora osmisliti i put protivljenja i put podrške ako nećemo da imamo štetu po našu demokratiju i ukupan razvoj. Propagande kojima se promoviše ovaj savez u medijima su glorifikatorske koje dolaze iz vladajućih krugova s ciljem da se “podigne svijest” građana o dugoročnoj stabilnosti i bezbjednosti. Treba li podsjećati da mi pamtimo totalitarne propagande koje su se na kraju završavale žrtvama? Poslušajmo na kraju ovu koja je stigla sa „visokog“ mjesta iz SAD od vršioca dužnosti zamjenika pomoćnika državnog sekretara za odbranu SAD: „Podjele po pitanju NATO-a u CG će nestati kad građani budu uživali u blagodetima bezbjednosti koju pruža NATO!“ Nisu navedeni primjeri za ovu tvrdnju.
Ovo je izjava i propaganda predstavnika velesile, ali bi dobro bilo da mi iz naše perspektive (ne zaboravljajući na redosled naših „strateških partnera“, pa i kad se fotografišemo) zauzmemo realniji stav prema duhu našeg naroda da se slobodno odnosi i prema sebi i prema drugima. Da ne zaboravimo na naš ukupni kapacitet kad najavljujemo da smo u stanju da dosegnemo najviše standarde u odbrani i bezbjednosti. A šta je sa ostalim standardima u raznim oblastima društvene djelatnosti i funkcija. Koliko košta njihovo podizanje na viši nivo?
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.