Profesor na američkom Univerzitetu Džon Hopkins Alon Ben Meir poručio je kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju da ne pokušava da imitrira turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i postavlja ultimatime opoziciji, ukoliko želi da očuva demokratski integritet.

Kako navodi taj medij, Ben Meir preporučuje premijeru Kurtiju da se ponaša u skladu sa demokratskim principima, kada je riječ o odnosu prema opoziciji.

– Opoziciona stranka DSK složila se da glasa za Vjosu Osmani i Kurtiju je bilo mnogo pametnije da ne prijeti izlaskom na nove izbore, samo zato što se ostale opozicione partije nijesu složile sa njegovim stavovima – rekao je Ben-Meir.

Stručnjak za region Balkana Ben Meir dodaje da Kurti mora da očuva integritet demokratskog lidera.

– Da bi sačuvao demokratski integritet Kosova, premijer ne smije da postavlja ultimatume, koji podrivaju princip saglasnosti na kome se zasniva demokratija. Kurti ne bi trebalo da oponaša Erdogana iz Turske i da koristi parlament kao „plastelin”, da bi glasao o zakonima koji njemu odgovaraju – dodao je Ben Meir.

Profesor Univerziteta Džon Hopkins osvrnuo se i na predložene izmjene Zakona o izborima na Kosovu.

– Omogućavanje kosovskim stanovnicima koji žive u inostranstvu da glasaju u diplomatskim predstavništvima imao bi uticaj i na opozicione stranke. Kurti mora da napravi izmjene Zakona o kojima će se prethodno raspravljati u parlamentu i postići konsenzus sa civilnim društvom. Česti parlamentarni izbori na Kosovu podsjećaju me na ono što se trenutno događa u Izraelu. Problem je što na izborima učestvuje mnogo stranaka i sve dok cenzus na Kosovu bude pet odsto, to će omogućavati da veći broj partija bude zastupljen u parlamentu. Lek je, po mom mišljenju, podizanje cenzusa na 10 odsto, što će primorati manje stranke, koje dijele slične stavove, da se ujedine i formiraju veće partije – zaključuje Ben-Meir.

S druge strane, nova predsjednica privremenih institucija u Prištini, po mnogima, ima radikalnije stavove od premijera i lidera „Samoopredjeljenja” Aljbina Kurtija, zbog čega ne treba da čudi što je svoj mandat u nedjelju započela obraćanjem u kojem je rekla da će „mir biti postignut samo kada se Srbija pokaje”, da dijalog jeste pravi put, ali da Srbija mora da „preuzme odgovornost za sve što je uradila na Kosovu”, kao i da „pravda neće biti postignuta sve dok srpski zločinci ne budu izvedeni pred lice pravde”.

Još dok je bila vršilac dužnosti predsjednika, Osmanijeva je kritikovala i Briselski i Vašingtonski sporazum, žestok je protivnik ulaska Prištine u projekat „malog šengena”, od Bajdenove administracije tražila je da preispitaju dogovor o Zajednici srpskih opština jer bi, kako smatra, njegova primena „Kosovo učinila disfunkcionalnim”, dok je prije neku godinu za ideju o razmjeni teritorija kao rješenje za kosovsko pitanje rekla da „se o njoj neće razgovarati, čak iako bi to SAD zahtijevale”.

Ona ima dobre kontakte u Vašingtonu jer je magistrirala i doktorirala u SAD, kao i da tamo ima drugačiji rejting u odnosu na albanske političare sa KiM iz tzv. ratnih stranaka, čiji su lideri nekadašnje vođe OVK.

---

Udruženje Crnogoraca „Lovćen” traži da ih prizna
Ppedsjednik Udruženja Crnogoraca „Lovćen” na Kosmetu Lazar Radulović čestitao je Vjosi Osmani na izboru za predsjednicu tzv. „Kosova”, ujedno iskazavši očekivanje da će crnogorska zajednica na KiM biti ustavno priznata.

– Vjerujem da ćete nastaviti da njegujete izuzetno dobre odnose Podgorice i Prištine, što će dovesti do ispunjavanja strateških bitnih ciljeva, a jedan od njih je i ustavno pravno priznavanje crnogorske zajednice na Kosovu – navodi se u saopštenju Radulovića.

Inače, čim je Aljbin Kurti izabran za novog premijera u Prištini, prije dvije nedjelje, Udruženje Crnogoraca Kosova je njemu uputilo zahtjev da se što hitnije uredi formalno-pravni položaj crnogorske etničke zajednice na KiM.

– Crnogorska zajednica je tradicionalna na Kosovu, čemu svedoči istorija, monumentalni spomenici, etnološki muzej, republički statistički zavod, tačnije svi popisi stanovništva počev od 14. vijeka. Ustav iz 1974. godine prepoznaje tri konstitutivna naroda koji žive na teritoriji Kosova i to Albance, Srbe i Crnogorce. Aktuelni Ustav koji je usvojen 2008. godine na koji smo prije njegovog usvajanja uložili zvaničnu primjedbu, nije uzeo u obzir princip stečenog prava i crnogorsku zajednicu je nepravedno izopštio iz najvišeg pravnog akta – navedeno je u saopštenju kojim su se obratili Kurtiju.


Selaković: Sjednica Savjeta bezbjednosti o Kosovu 13. aprila
Predstojeća sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koja će se održati 13. aprila putem video-konferencije, biće odlična prilika da se razgovara o trenutnoj situaciji na Kosovu i Metohiji, izjavio je juče ministar spoljnih poslova Nikola Selaković.

On je, u razgovoru sa predstavnicom generalnog sekretara UN i šeficom Kancelarije UN u Beogradu Mari Jamašitom, ukazao da je kontinuirano razmatranje pitanja KiM u Savjetu bezbjednosti od suštinske važnosti za Srbiju, budući da je stanje na terenu i dalje nestabilno i osjetljivo, sa brojnim incidentima, čiji je neposredni svjedok i sama Misija UN na KiM (Unmik).
Šef srpske diplomatije je posebno istakao da su UN za Srbiju najznačajnija međunarodna organizacija, budući da je ona glavni kanal komunikacije sa Unmikom, čije prisustvo i djelovanje je od ključnog značaja za našu zemlju.

Podvukao je da Srbija pridaje izuzetnu važnost djelovanju Unmika i naglasio da ta misija mora da ostane angažovana po svim pitanjima od značaja za dosledno sprovođenje Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1244, u nesmanjenom obimu i sa neizmijenjenim mandatom.