Prema dosadašnjim saznanjima, lider Stranke slobode i pravde
Dragan Đilas na tri računa – na Mauricijusu, gdje je 5.741.025 eura, u Švajcarskoj i Hongkongu – ima tačno 9.630.233,85 eura. A postoji osnovana sumnja da su njegovi računi, koji se broje u desetinama, raspoređeni u najmanje 17 država, pišu beogradki mediji.
Lider SSP se prethodnih dana nekoliko puta obraćao javnosti tvrdeći da nema nikakve račune u inostranstvu, pa ni na Mauricijusu, za koji tvrdi da ga je vidio samo jednom – na godišnjem odmoru. Tvrdnje o novcu i firmama u inostranstvu nazvao je propagandom.
Međutim, dokumenta do kojih su došle „Novosti“ pokazuju suprotno – da „hobotnica sumnjivih finansijskih transakcija Dragana Đilasa pipke proteže od Švajcarske, preko poreskog raja Mauricijusa, do Hongkonga“.
– Đilas ima skoro 3,3 miliona eura na računu u Hongkongu – pokazuje dokument do kojeg su došle „Novosti“.
Ovaj račun nalazi se u Bank of China (Hongkong) LTD, a prema izvodu od 12. decembra prošle godine, na njemu je bila suma od 3.269.061,65 eura. U dokumentu koji objavljen kao vlasnik računa navodi se ONE IBC LIMITED, a riječ je o korporaciji koja se bavi pružanjem usluga otvaranja računa i investicionim savjetovanjem. Korisnik računa je MULTIKOM OPEN LTD.
– Međutim, Dragan Đilas je naveden kao osoba koja je ovlašćena da upravlja kontom i obavlja sve transakcije. Njegov potpis je registrovan – pišu „Novosti“.
Kao i u slučaju Švajcarske, gdje je Đilas u Sosijete ženeral banci deponovao oko 620.000 eura, i kod računa u Hongkongu pojavljuje se isti čovjek koji ima ovlašćenje da upravlja računom, podiže keš, potpisuje transfere i čekove. To je izvjesni
Šmit Paskal.
Istraga koja je pokrenuta poslije pisanja „Novosti“ mogla bi da otkrije tragove Đilasovog kapitala i na mnogim drugim destinacijama. Naime, Uprava za sprečavanje pranja novca saopštila je u četvrtak da je, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, preuzela aktivnosti prikupljanja podataka, informacija i dokumentacije u zemlji i inostranstvu:
– To je učinjeno u cilju provjere bitnih finansijsko-obavještajnih podataka koji ukazuju na sumnju u pranje novca, utaju poreza i prikrivanje stvarnog vlasništva od strane pravnih i fizičkih lica, povezanih sa privrednim društvom Ascanius LTD i Draganom Đilasom – navodi se u saopštenju Uprave.
Upravo na firmu Ascanius LTD otvoren je račun na Mauricijusu, koji kao ovlašćeno lice koristi Đilas.
Umjesto da na konferenciji za medije koju je sazvao u četvrtak odgovori na sva ova pitanja, Đilas je zaprijetio krivičnim prijavama i zatvorom.
– Podnijeću krivične prijave zbog falsifikovanja dokumenata, zbog krivičnog djela iz Krivičnog zakonika član 355 stav 2, za koje je predviđena kazna od pet godina, protiv
Milorada Vučelića, istraživačkog tima „Večernjih novosti“,
Vladanke Malović, koja je u ponedjeljak objavila da će se ovaj tekst pojaviti u srijedu, što dokazuje da je imala informacije o tome. Podnijeću prijave protiv svih onih koji su iznosili laži o meni prethodna dva dana, kao i protiv
Aleksandra Vučića koji je prošle nedjelje najavio ovakav tekst u „Novostima“, iz čega je potpuno jasno da je imao sve informacije i da je dio organizovane kriminalne grupe koja se bavila falsifikovanjem dokumentacije da bi građane Srbije ubijedili da na računima u inostranstvu, posebno Mauricijusu, imam milione eura – rekao je Đilas.
Lečić stao uz lidera SSPDemokrate Srbije, koje vodi
Branislav Lečić, saopštile su juče da je napad na predsjednika Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa i jednog od lidera opozicije dokaz da nema pravne države.
– Ne ulazeći u vjerodostojnost optužbi gotovo svih nastupa pripadnika i vlasti i članova medijskog tima propagandne mašinerije režima na svim medijima koje režim kontroliše, a to je apsolutna većina, stiče se utisak da se prije radi o hajci i beskrupuloznom napadu na samu ličnost i pokušaj potpune diskreditacije Dragana Đilasa i njegovog i ljudskog i političkog integriteta – saopštile su Demokrate Srbije.
Kako su naveli, bilo bi logično da neko ko se optužuje za utaju poreza, pranje novca i sve drugo vezano za strane račune u inostranstvu, što nije zakonski prekršaj, mora prvo biti potkrijepljeno valjanim dokazima o zakonskim prekršajima, pa tek onda krenuti u javnost ako za to postoje dokazi.