Njemački list „Frankfurter algemajne cajtung” u članku o predstojećim kosovskim izborima piše da Kosovo očekuju velike političke promjene, kao i da veliki broj građana polaže ogromne nade u lidera Samoopredjeljenja Aljbina Kurtija.

– Kurtijevo obećanje da će na adekvatan način podržati pravdu u djelovanju protiv korupcije doživljava se kao vjerodostojno obećanje. Činjenica da je Kurti popularan, posebno među mladima, za njega je prednost, jer Kosovo ima najmlađu populaciju u Evropi. U EU je prosječna starost prošle godine bila 43,3 godine (u Njemačkoj 46), a na Kosovu ne više od 29 – podvlači list.

Njemački list podsjeća i da je prva Kurtijeva vlada završila svoj mandat u martu 2020. godine, nakon što ga je njegov koalicioni partner, Demokratski savez Kosova, prepustio na „milost i nemilost”.

– U pozadini tih dešavanja bio je i veliki pritisak Ričarda Grenela, koji je u Kurtiju vidio prepreku svom cilju da svom šefu Donaldu Trampu predstavi brzi srpsko-kosovski sporazum, koji bi potom mogao da proda kao dogovor. Prijetnje i pritisci su išli toliko daleko da su SAD u jednom trenutku najavile i povlačenje američkih trupa, koje se na Kosovu nalaze od 1999. godine – piše list.

Kako se dodaje u članku njemačkog lista, samo godinu dana nakon pada Kurtijeve vlade, mnoge stvari su se promijenile, i to u korist lidera Samoopredjeljenja.

– Tramp je istorija, Hašim Tači se u Hagu brani od optužbi za ratne zločine, dok Samoopredjeljenje bilježi nikad bolje rezultate u predizbornim anketama. Sve osim uvjerljive pobjede bilo bi iznenađenje – ocjenjuje se u članku.

List podvlači i da pristalice Kurtijeve stranke ulažu nadu i da će Samoopredjeljenje poslije izbora formirati vladu bez formiranja koalicije.

– Iako Kurti nije mogao da se kandiduje za poslanika, kosovski zakoni ne isključuju mogućnost da premijer može da bude i neko ko nije član parlamenta. Kurtija isključivo zanima mjesto premijera – zaključuje njemački list.

Ambasadori država „Velike petorke” na Kosovu tražili su juče od vlasti da osiguraju pošten i siguran izborni proces u nedjelju, 14. februara.

Ambasadori SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije pozvali su koordinatorku Državnog tužilaštva Ljauru Pulja i druge institucije za sprovođenje zakona i razgovarali o održavanju prevremenih parlamentarnih izbora.

Pulja je informisala ambasadore o radnjama i mjerama koje je od 2013. godine dosad preduzeo državni tužilac i podvukla da je njihova uloga da zaštite slobodu glasa građana.

Nevladina organizacija „Demokratija plus” koja je dio mreže organizacija koje će nadgledati izbore u nedjelju, 14. februara, na Kosovu, saopštila je strukturu kandidata za poslanike.

Na prijevremenim izborima za Skupštinu Kosova ovjerena su 1.052 kandidata za 120 poslaničkih mjesta, od čega su 358 (34 odsto) žene i 694 (66 odsto) muškarci.

Prema ocjeni političkog analitičara iz Prištine Fatmira Šeholija, kampanja za parlamentarne izbore 2021. godine bila je jedna od najslabijih.

– Nema nikakve specifičnosti koja se može apostrofirati, izuzev da su ovi izbori prvi put bez Hašima Tačija i predsjednika Demokratske partije Kosova Kadrija Veseljija – zaključuje Šeholi.

---

Beograd može da ojača moć blokade
List navodi da Samoopredjeljenje teško može samo da vlada čak i ako osvoji više od polovine glasova.

– Jer 20 od 120 mjesta u parlamentu rezervisano je za manjine na Kosovu – polovinu njih drži Srpska lista kojom upravlja Beograd – navodi Frankfurter rundšau.

Prema riječima analitičarke Krasnići, Srpska lista pokušava da stavi pod kontrolu i mandate koji pripadaju drugim manjinama, tako što orkestrira glasanje za pogodne kandidate.

– Ako ta taktika uspije, Srbija bi mogla da ojača moć blokade u kosovskom parlamentu – kaže ona.

Kao još jednu prepreku, list navodi izbor novog predsjednika Kosova. Šef države se bira u parlamentu i to dvotrećinskom većinom, a „Kurti ne važi za kovača kompromisa”. Ako šest mjeseci ne bude izabran novi predsjednik, opet se ide na izbore.