Specijalizovani tužilac za zločine OVK u Hagu Džek Smit na 20 stranica obrazložio je razloge zbog kojih Hašim Tači, optužen za ubistva oko 100 i zlostavljanje oko 400 ljudi, treba da ostane u pritvoru, nakon što je odbrana zatražila njegovo privremeno puštanje na slobodu. Sud će argumente obje strane razmotriti narednih dana.

Tužilac smatra da bi Tači, ukoliko bi mu bilo omogućeno da se nađe na slobodi, nastavio da podriva rad suda, ometa postupak i utiče na svjedoke, ukazujući da na Kosovu vlada klima zastrašivanja ljudi koji treba da svjedoče. Kao drugi rizik, prema ocjeni tužilaštva, postoji opasnost od bjekstva, s obzirom na to da mu prijeti kazna doživotnog zatvora. U prilog tome tužilac navodi da Tači ima pristup značajnim fondovima, kao i mrežu onih koji ga podržavaju i koji su spremni da mu pomognu.

Smit, u objavljenom sudskom podnesku, detaljno analizira navode odbrane koja, u prilog predlogu za ukidanje pritvora, navodi da je Tači zapravo podržavao rad suda i, u tom smislu, čak učinio korake štetne za svoju političku karijeru. Iza toga se, objašnjava tužilac, zapravo krio pokušaj da se ospori rad suda, a time i optužnica protiv njega.

Smit je podsjetio na ono što smatra pozadinom Tačijevog pokušaja da predlogom ustavnog amandmana razjasni vremensku odrednicu rada suda, ocjenjujući da postoji suprotnost između njegovih javnih istupanja i nejavnih manevara.

U svom dopisu sudu, tužilac podsjeća na Tačijevo obraćanje američkom državnom sekretaru Majku Pompeu, od koga je tražio da predloži reforme u Specijalizovanim vijećima, što ovaj nije ocijenio kao znak njegove zabrinutosti za legitimnost suda već kao potez koji bi naštetio kredibilitetu tzv. Kosova.

Tužilac je podsjetio na informaciju koja je već saopštena na jednoj od ranijih statusnih konferencija, da je Tači poslednji dan na funkciji kosovskog predsjednika iskoristio za pomilovanje dvojice pripadnika OVK, osuđenih za ratne zločine, odnosno za ubistva ljudi koji su sarađivali sa Srbima. Jedan od njih, upozorava Smit, može se dovesti u vezu sa uticajem na svjedoke.

Još jedan razlog zbog čega se Tačiju ne bi smjela dozvoliti odbrana sa slobode jeste taj što, kako navodi Smit, ni pravosuđe u Hagu, kao ni Euleks na Kosovu nemaju načine da u potpunosti kontrolišu njegovo kretanje.

Obrazlažući rizik od Tačijevog bjekstva, Smit ističe da je Specijalizovano tužilaštvo dio pravosudnog sistema Kosova i da bi obavezu da ga predaju sudu, ukoliko bi pobjegao, imale samo one države koje su priznale Kosovo.

– To znači da bi Tači mogao da otputuje u više od 180 zemalja u kojima bi bio van domašaja haškog pravosuđa – ukazuje Smit i zaključuje da bi Tači imao mrežu pomagača bilo gdje u svijetu.

Osvrćući se na argument odbrane da je od događaja iz optužnice prošlo više od 20 godina, tužilac navodi:

– Kašnjenje istrage protiv Tačija više ilustruje poteškoće u istraživanjima OVK nego Tačijev miroljubiv karakter.

Protiveći se mogućnosti da se optuženi nađe na slobodi, Smit podsjeća da je Tači optužen za širok spektar ratnih zločina zbog čega je uvjeren u njegovu spremnost da nove zločine i nasilje nad protivnicima počini i mnogo godina kasnije.

Komentarišući ove navode, dekan Fakulteta za bezbjednost „Edukons” Miroslav Bjegović ocjenjuje da je haški tužilac potpuno u pravu.

– Tužilaštvo je prikupilo dovoljno dokaza koji dokazuju najstrašnije zločine koje su vođe terorističke OVK počinile tokom 1998. i 1999. godine. Kasnije su kao najviši predstavnici vlasti lažne države Kosovo izveli brojne likvidacije svjedoka nealbanske i albanske nacionalnosti, koji su mogli da svjedoče o njihovim monstruoznim zločinima. Tači i njegov optuženi saborac Kadri Veselji postaju svjesni da im u namjeri da izbjegnu suđenje ne mogu više pomoći ni njihovi američki mentori. Sud za OVK, na drugoj strani, razumije kakve bi posledice mogla da proizvede odluka o Tačijevom privremenom puštanju na slobodu u nastavku suđenja. Sve ovo nam ukazuje na činjenicu da je pravda spora, ali ipak dostižna – naglašava Bjegović.

---

„Žute kuće” zasad nema u optužnici
Haška optužnica zasad ne tereti Hašima Tačija za slučaj „Žute kuće”, mada su prištinski mediji u nekoliko navrata objavili da bi optužnica mogla biti proširena.
Inače, bivši izvjestilac Savjeta Evrope Dik Marti je u svom izvještaju iz 2011. godine Tačija označio kao šefa kriminalne organizacije koja se bavila trgovinom ljudskim organima.