Hašim Tači u Hagu, aktuelna vlast koja puca po svim šavovima,
Ramuš Haradinaj koji prijeti i lider Samoopredjeljenja
Aljbin Kurti koji je najednom javno počeo da podržava Tačija i takozvanu Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK)... U najkraćem, ovako izleda trenutna politička situacija na KiM, koju ni korona virus nije mogao bar malo da ublaži, piše beogradski „Blic“.
Tome svemu treba dodati i najavu Srpske liste da bi mogla da uskrati podršku aktuelnom premijeru Kosova
Avdulahu Hotiju, koji, pak, pokušava da gasi požare na svim stranama: od svoje stranke, preko koalicionih partnera, do deklarativnog poštovanja suda u Hagu, čime se zamjera dobrom dijelu kosovske javnosti, a sve kako bi spasao ono što se, izgleda, spasti ne može – kosovsku vladu.
Riječju, čini se da će izbori brzo, i prije nego što im je vrijeme, jer i kada je sastavljana aktuelna vlada malo ko joj je predviđao puni mandat. Sada je još jasnije da se to neće desiti i da će Kosovo na nove izbore, još jedne vanredne.
Funkcija kosovskog predsjednika ispostavila se i sada, kao i ranije, kao kamen spoticanja za saradnju i dogovore među albanskim partijama. To je bio problem i u vladi DSK-a sa Samoopredjeljenjem, koja je doduše potrajala nepuna dva mjeseca, ali i sada u koaliciji DSK-a i Haradinajeve stranke.
Prema pisanju „Blica“, Tačijevim odlaskom u Hag ovo pitanje je ponovo došlo na dnevni red, ali je u isto vrijeme potpomognuto i odnosom prema „oslobodilačkoj borbi“ OVK, koja je takođe jedna od stvari oko koje se albanski političari spore.
Dok Hoti (DSK) govori o tome da će Priština poštovati međunarodno preuzete obaveze, dotle Haradinaj prijeti da će mu uskratiti podršku. Tačijeva DPK, pak, govori o tome da im Haradinaj duguje, jer su ga ranije podržali za premijera, a Samoopredjeljenje je to mjesto, dok je još Kurti bio premijer, „pikiralo“ za svog kandidata. Zbog svega ovoga, legitimno je pitanje – hoće li Priština u političku provaliju?
Kosovski premijer Avdulah Hoti najavio je da će uskoro započeti konsultacije o izboru novog „šefa države Kosovo“, a lider vladajućeg DSK-a
Isa Mustafa nagovijestio je da kandidat neće biti iz njegove stranke i da mu ideja o novim izborima nije bliska.
Mustafa je i ranije izjavljivao da bi mjesto predsjednika trebalo da ode u ruke opozicione DPK, kao i da je sa drugom najvećom opozicionom strankom bilo razgovora o poziciji predsjednika, ali ne i o dešavanjima u Hagu. Izrazio je uvjerenje da će do razgovora ipak doći, pa čak i sa opozicionim Samoopredjeljenjem.
Da su male šanse da do toga dođe ukazuje to što su iz Samoopredjeljenja, istoga dana kada je Mustafa ovo izjavio, još jednom pozvali na rušenje vlade. Štaviše, istog dana je lider te stranke Aljbin Kurti pokazao da je praktično već u kampanji i krenuo u flert sa građanima izjavom da je Specijalni sud u Hagu nepravedan i pristrasan i da „Kosovo tim sudom ne plaća cijenu slobode, već političkih grešaka”.
Ni Haradinaj ne miruje, ni sada, a ni mjesecima unazad, jer već neko vrijeme lobira za mjesto predsjednika Kosova. Nedavno je javno i bez uvijanja uputio ponudu opozicionom DPK (Tačijevoj i Veseljijevoj stranci) da podrži njegovu kandidaturu za predsjednika, a da će on zauzvrat u budućnosti dati podršku njihovom kandidatu za drugu poziciju.
Otkazivanje podrške najavila je Srpska lista, a njen predsjednik i ministar u kosovskoj vladi
Goran Rakić kaže da će SL razmisliti o daljem učešću u vladi Avdulaha Hotija ukoliko se ne bude poštovao koalicioni sporazum i da je to jasno prenio kosovskom premijeru.
Sa druge strane, ima i onih koji smatraju da bi stari premijer i ljuti protivnik Hašima Tačija, a sada opozicionar Aljbin Kurti, ponovo mogao da izađe iz cijele priče kao pobjednik. To navodi politički analitičar iz Prištine i direktor Instituta za afirmaciju međuetničkih odnosa
Fatmir Šeholi.
Tužilaštvo spremilo više od 43.000 stranica dokaza Pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu održana je prva statusna konferencija u procesu protiv četvorice članova glavnog štaba terorističke OVK, a iz tužilaštva su najavili da je spremno više od 43.000 stranica, uključujući izvještaje, izjave svjedoka, fotografije i više od 20 časova audio-vizuelnog materijala.
Bivši komandanti terorističke OVK Hašim Tači,
Jakup Krasnići,
Kadri Veselji i
Redžep Selimi optuženi su za udruženi zločinački poduhvat tokom sukoba na Kosovu i Metohiji od marta 1998. do septembra 1999. godine, te da su počinili ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i niz drugih zločina u kojima su žrtve bili Srbi, nealbanci i politički protivnici vođa OVK.
Nova sjednica biće održana sredinom decembra.
Veseljijev advokat
Ben Emerson zatražio je da se prije tog roka održi još jedna sjednica na kojoj bi trebalo da se razmotri zahtjev odbrane o puštanju optuženih na slobodu.
Na sjednici, kako je utvrđeno poslovnikom o radu suda, razmotrena su pitanja koja se odnose na komunikaciju između tužilaca i okrivljenih i izvođenje dokaza.
SRNA nezvanično saznaje od izvora bliskih istražiteljima Euleksa da četvorici optuženih neće biti dozvoljena odbrana sa slobode, pošto je sud procijenio da postoji mogućnost da utiču na svjedoke i na sam proces suđenja. Isti izvor tvrdi da je po nalogu suda većina svjedoka „zbrinuta“ i da se nalaze na nepoznatim lokacijama.