Kada se dijalog Beograda i Prištine bude otkočio, u taj proces mogao bi neposredno da se uključi i Berlin, preko svog specijalnog predstavnika. Njemačka bi se time pridružila Americi, koja je već odredila Metjua Palmera za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, i Francuskoj koja je najavila da želi „mjesto u ovom regionu koje joj pripada“, uz naznake da će imati svog čovjeka kome će biti namijenjena ta misija,pišu „Večernje novosti“.

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić, koja će danas u Berlinu razgovarati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, izjavila je da je Srbija zainteresovana da u dijalogu s Prištinom posreduje ko god može da pomogne.

– Njemačka i Francuska su značajni partneri. Imamo odličnu komunikaciju, u nekim stvarima se slažemo, u nekim ne. One su pozvale na ukidanje odluke o taksama, ali se Priština oglušila o to, kao i o mnoge druge pozive. Njemačka je, najjasnije do sada, pozvala na to Prištinu na sastanku u Berlinu. Ako mogu da pomognu, neka pomognu, nadam se da će dijalog da se nastavi u što kraćem roku – poručila je Brnabićeva, najavljujući da će jedna od najvažnijih tema sastanka s Merkelovom biti upravo dijalog Beograda i Prištine.

Bivši ambasador u Berlinu i Beču Milovan Božinović kaže za „Novosti“ da bi imenovanje specijalnog izaslanika iz Njemačke bio nastavak njihove prisutnosti kada je riječ o kosovskom pitanju. On podsjeća da je za šefa Unmika 2002. godine postavljen njemački diplomata Mihael Štajner, kao i da je kasnije Volfgang Išinger bio dio pregovaračke trojke koja je pokušala da riješi pitanje KiM.

– EU je u prethodnom periodu pokazala da joj ne polazi za rukom da bude arbitar od autoriteta u ovoj stvari, pa se uvijek gledalo na to šta će reći „veliki“ unutar EU, prije svega Njemačka. Ako bi Berlin sada odredio svog izaslanika, onda bismo došli na to da oni koji de fakto imaju moć govore šta i kako da se radi – ističe Božinović.

S obzirom na to da je Amerika već odredila čovjeka za Zapadni Balkan, nameće se pitanje šta će biti ukoliko na trasiranje dijaloga, kao i sadržine konačnog sporazuma, Vašinton i Berlin budu gledali različito. Božinović kaže da bi u takvom slučaju bilo nezamislivo da se Njemačka konfrontira sa SAD, prije svega zbog njihovog savezništva u NATO.

Predsjednik Srbije rekao je da sa zvaničnikom Stejt departmenta Metjuom Palmerom „ima dosta toga da razgovara o Kosovu i regionu“, ali da iz toga ne treba izvlačiti zaključke da li je pozicija Srbije sada bolja nego ranije, ali i da smo daleko od rješenja.

– Naš posao je da se borimo za ostvarenje naših nacionalnih interesa i da razumijemo da stvari ne mogu da izgledaju kako mi želimo i da u odnosu s međunarodnom zajednicom ne učestvujemo u „fontani želja“, pa da bude kako mi želimo – rekao je Vučić.

Njemačka inicijativa dodatno potvrđuje da stvar oko KiM dobija one razmjere koje je najavio ruski šef diplomatije Sergej Lavrov prije nekoliko dana, a to je da Kosovo postaje globalno pitanje, u neposrednom interesu velikih sila.

---

Njemačka želi da se legitimiše kao globalni igrač
Diplomata Zoran Milivojević kaže za „Novosti“ da u ovakvim okolnostima Njemačka iz dva razloga ne želi da bude izuzeta.

– Njemačka ima interes da kao vodeća sila u Evropi bude tu prisutna i da potvrdi svoje liderstvo u EU. Drugi razlog je mjesto i uloga same EU, koja je izgubila primat i globalni uticaj neuspješnim pregovorima u kojima je do sada posredovala pod rukovodstvom Mogerinijeve. Njemačka želi da se EU i na ovaj način, ipak, legitimiše kao globalni igrač i faktor, da ne dozvoli da priča ode u ruke velikih sila, a da Brisel, i Berlin sam, budu izuzeti – kaže Milivojević.

Zvaničnici Berlina poručuju da su protiv bilo kakvih promjena granica Kosova, čiju nezavisnost su priznali, dok se SAD opredjeljuju da prihvate nove razgovore o Kosovu, kao i poziciju Srbije da samo kompromis može da bude konačno rješenje.