Skandali i pritisci zapadnih zemalja, predvođenih SAD i Britanijom, obilježili su tok zasjedanja Generalne skupštine Interpola pred današnje glasanje, suprotno pravnoj proceduri, o zahtjevu takozvanog Kosova za članstvo u ovoj međunarodnoj organizaciji.
Predsjedavajući Interpola odbacio je zahtjev Srbije i pet zemalja-članica da Generalna skupština glasa o skidanju s dnevnog reda izjašnjavanja o članstvu takozvanog Kosova u ovoj instituciji, objavio je Sputnjik, pozivajući se na diplomatske izvore u Dubaiju, gdje se održava zasjedanje Generalne skupštine Interpola.
Predsjedavajući je, kako se navodi, na početku sjednice odbio da uvrsti u dnevni red zahtjev koji su uz Srbiju podržali i Kina, Španija, Kipar, Argentina i Surinam.
Zbog takve odluke vrha Generalne skupštine, članice neće imati priliku da se izjasne o stavljanju zahtjeva takozvanog Kosova na dnevni red, pošto se isključivo glasalo o dnevnom redu u cjelini, onako kako ga je predložio Izvršni komitet.
O tački koja se odnosi na odlučivanje o kosovskom članstvu prethodno se glasalo samo na sjednici Izvršnog komiteta, i tu je bio odnos 7:6 za stavljanje na dnevni red.
Danas će se, dakle, definitivno raspravljati o zahtjevu Prištine, a nakon toga će uslijediti glasanje, i to u dva kruga. Potrebna je dvotrećinska većina da Kosovo prođe, a za to će imati dvije prilike. Ako ne uspije iz prvog puta, onda će imati još jedno glasanje, a ako ni tada ne bude imalo potrebnu većinu, onda se predlog odbacuje.
Tanjug je juče objavio da se pet zemalja članica Interpola pridružilo zahtjevu Srbije da se glasanje o članstvu takozvanog Kosova skine sa dnevnog reda Generalne skupštine- Kina, Španija, Kipar, Argentina i Surinam.
Srbija i pet zemalja zatražile su da Kosovo bude skinuto sa dnevnog reda.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je predsjedniku Kine Si Đinpingu i delegaciji te zemlje pri Interpolu koja je pružila podršku Srbiji, uprkos brojnim pritiscima pojedinih zapadnih zemalja da sruše integritet Srbije i omoguće članstvo tzv. Kosova u Interpolu. Vučić je juče primio ambasadora Kine Li Mančanga.
Tokom radnog sastanka, Vučić je zahvalio predsjedniku Siju i ambasadoru Li Mančangu na velikoj podršci koju ta zemlja pruža Srbiji u očuvanju teritorijalnog integriteta, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika Srbije.
Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović poručio je u Dubaiju da se nastavlja politizacija Generalne skupštine Interpola – nažalost ne samo od strane zemalja koje su priznale takozvanu nezavisnost Kosova, već i od Generalnog sekretarijata ove policijske organizacije.
Kako se navodi u saopštenju MUP-a Srbije, Stefanović je, tokom drugog dana zasjedanja Generalne skupštine Interpola, istakao da postoji namjera da se zbune države o načinu kako se glasa, navodeći kako će biti moguće ostvariti uvid u rezultate glasanja, a svjesno izostavljajući činjenicu da se to ne odnosi na tajno glasanje.
-Pored nejasnih obavještenja, koja su ne samo neblagovremena, najavljuje se i procedura da, ukoliko dođe do glasanja u kome tzv. Kosovo ne dobije potrebnu većinu za ulazak, potom će se odrediti pauza, a onda nakon pauze ide se na novo glasanje. To je potpuno suprotno pravilima koja jasno govore da će se održati dva glasanja, bez pominjanja ikakve pauze. Očigledno da će svi pokušaji biti usmjereni ka tome da se u toj pauzi obezbijedi potrebna većina ukoliko je ne bude bilo u prvom glasanju, rekao je Stefanović, koji predvodi srpsku delegaciju u Dubaiju.
Srpskoj delegaciji u Egiptu je potvrđeno da ta zemlja neće podržati takozvanu državu Kosovo na sjednici Skupštine Interpola.
Stefanović je rekao kako je očigledno da se politizacija procesa nastavlja na način da se stvara sumnja da li ćemo sjutra imati optužnice o kojima će se politički odlučivati, da li će se odlučivati na političkom nivou, ko će biti optužen i da li će biti procesuiran.
-Sve ovo je nedopustivo za Interpol i nedopustivo za čitav policijski sistem. Srbija nastavlja sa snažnim djelovanjem i zajedno sa svojim partnerima do poslednjeg trenutka uradićemo sve što je moguće da sačuvamo integritet Interpola, međunarodno pravo i da zaštitimo, naravno, svoju zemlju. Naš zadatak je da pokažemo da postoji dovoljno zemalja sa integritetom, sa dovoljno čvrstine da se odupru svim pritiscima zapadnih država i da pokažu da poštovanje policijskog kodeksa i integriteta više cijene od bilo kakve političke moći i pritiska, rekao je Stefanović.
Sa zbivanjima oko Interpola, čudnom koincidencijom, „Grupacija civilnih organizacija iz Đakovice za prikupljanje dokaza o ratnim zločinima i pripremu krivičnih prijava protiv Srba koji su počinili zločine tokom rata 1998/99. godine“, podnijela je više krivičnih prijava Specijalnom tužilaštvu u Prištini. Vođa Grupacije civilnih organizacija iz Đakovice, Škendije Hoda, rekla je da su predali 61 dosije sa oko 100 svjedočenja.Prema njenim navodima, podnošenje ovih dosijea ima efekta, pošto je policija u Đakovici počela da ispituje svjedoke i prikuplja dokaze. Hoda je najavila da će prikupljanje i podnošenje dokaza biti nastavljeno i u narednom periodu. U Đakovici posle rata 1999. godine, žive četiri monahinje u pravoslavnoj crkvi Presvete Bogorodice. Nakon najava podnošenja prijava, raseljeni Srbi obustavili su posjete pravoslavnom groblju i crkvi u tom gradu.
-Imena više od dvije stotine viđenih Srba iz opštine Đakovica našla su se na spisku optuženih za navodni ratni zločin protiv stanovništva počinjen 1998. i 1999. godine na teritoriji ove opštine. Sve sa namjerom da Đakovica bude etnički čist grad i da se kuće, stanovi i srpska imanja otmu ili uzmu u bescjenje, kazao je Đokica Stanojević, predsjednik Udruženja raseljenih Srba iz Đakovice. U samom gradu do 1999. godine je živjelo oko 8.000 Srba, a samo u Srpskoj ulici bilo ih je 3.500. Stanojević navodi i da je u naselju Piskote do rata živjelo 1.200 Crnogoraca, u Gornjem i Donjem Petrovcu više od 1.200 Hercegovaca, a da je 38 sela ostalo bez ijedne pravoslavne duše, dok su groblja uništena ili preorana.
-Mi pamtimo da su za vrijeme rata čitave porodice mučene i ubijene, a o sudbini 77 kidnapovanih i nestalih Srba i Crnogoraca iz Đakovice još se ništa ne zna, rekao je Stanojević.M.Nj.

Neće dobiti vojsku 28.novembra

Kosovo neće dobiti vojsku 28. novembra, potvrdili su za prištinski list „Zeri” članovi Odbora za nadzor Bezbjednosnih snaga Kosova. Iako su poslanici u prvom čitanju zakona podržali transformaciju KBS, još uvijek nije poznato kada će se skupštini proslijediti zakon na drugo čitanje, prenijela je RTK 2. Prema nezvaničnim informacijama, od 28. novembra se odustalo, jer se tog dana obilježava Dan albanske zastave.

Tači hoće imovinu Srba

Pravna kancelarija kosovskog predsjednika zatražila je od Ustavnog suda da rastumači odluku kosovske vlade da u srpskim opštinama povuče iz privatizacije objekte društvenih preduzeća, kojima upravlja kosovska agencija za privatizaciju. Prema tumačenju iz kancelarije predsjedništva, kosovska vlada treba da donosi odluke u skladu sa Ustavom i zakonima. Ranije ovog mjeseca Srpska lista saopštila je da je imovina društvenih preduzeća koja se nalazi na Kosovu i Metohiji u opštinama sa srpskom većinom prenijeta u nadležnost tih opština, a na taj način zaustavljena je i njena privatizacija.

Priština diskriminiše sve što je srpsko

Premijerka Ana Brnabić istakla je u Beču da Priština taksama suprotnim Cefta sporazumu diskriminiše sve što je srpsko. Brnabić je, na konferenciji za novinare, posle radnog doručka predsjedavajućeg EU austrijskog kancelara Sebastijana Kurca sa premijerima Zapadnog Balkana, ukazala da je Srbija okrenuta budućnosti, ali nažalost region svaki čas ide unazad. Predsjednik vlade privremenih institucija u Prištini Ramuš Haradinaj, koji je na konferenciji govorio posle srpske premijerke, rekao je da je potez Prištine suprotan Cefti uslijedio zbog navodnog dugogodišnjeg nejednakog tretmana robe sa Kosova u Srbiji i u BiH.
-Nijedan proizvod sa Kosova nije mogao da ide u Srbiju i BiH bez finansijskih prepreka, kazao je on. Osvrnuo se i na viznu liberalizaciju sa EU, dodajući da je Priština spremna na to, ali da danas u Evropi ne postoji spremnost da se o tome odluči. Albanski premijer Edi Rama je podržao zahtjev Prištine.