Specijalni izaslanici predsjednika Srbije i Hrvatske za pitanja nestalih – Veran Matić i Ivica Vrkić, sastaće se u utorak, 4. septembra, u Osijeku. Cilj sastanka je da se započnu razgovori o rješavanju pitanja nestalih, s idejom da se taj problem izmjesti iz politike i prebaci na humanitarni i civilizacijski teren, saznaje Tanjug.
Dvojica izaslanika Srbije i Hrvatske razgovaraće o strateškom pravcu u kojem će, kako kaže Ivica Vrkić, napokon završiti rat na ovom prostoru tako što će biti pronađeni svi ili barem većina nestalih.
– Bol je na obje strane isti. Mi tražimo nestale i mrtve, ne tražimo ni Srbe ni Hrvate, nego tražimo one koji zaslužuju da ih njihove porodice sahrane i da imaju gdje da dođu na grob i da se poklone mrtvima. Za rješavanje ovog pitanja, neophodno je da se objedine sve snage, od državnih institucija, do nevladinih organizacija i udruženja porodica nestalih – ističe Vrkić povodom Međunarodnog dana nestalih koji se obilježava 30. avgusta.
Smatra i da bi bilo važno da se napravi jedinstvena lista lica koja je nesporna, jer se, dodaje, na različite načine radi statistika u Srbiji i Hrvatskoj.
Za Vrkića je od statistike, prema njegovim navodima, važnije da se pronađu mrtvi i da ih u ovom trenutku ne zanimaju ona pravna pitanja – ko je ubica, a ko nije, i da to treba da radi neko drugi.
– Na nama je da iz humanitarnih razloga nastavimo na jednom dobrom razgovoru između predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Aleksandra Vučića, koji su izrazili spremnost da pronađemo prava rješenja. Nas dvojica ćemo pokušati da operacionalizujemo politiku i volju dvoje predsjednika – ističe Vrkić.
Uvjeren je da će njih dvojica uspjeti da depolitizuju pitanje nestalih, jer su, dodaje, profesionalci koji mogu razlikovati politiku od humanitarnog činjenja i poručuje da su dobar tandem.
Neophodno otvaranje arhiva
Izaslanik Ivica Vrkić kaže da je potrebno još strpljenja i dodaje da će „raditi na stvaranju volje da se konačno taj problem riješi, a to možemo samo onda ako jedna i druga strana budu spremne do kraja, da otvore arhive i da riješimo konačno taj problem“.
Prema Matićevoj ocjeni, apsolutno je neophodno otvoriti arhive za sve što može pomoći u rješavanju pitanja nestalih.
– Ako predstavnici vojnih institucija ne žele to da urade, neophodno je da to uradi nezavisna komisija i da to vlade omoguće sa nepristrasnim članovima. Mislim da je to realno – kaže Matić.
Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, procjenjuje se da je u oružanim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije nestalo oko 40.000 lica. Međunarodnom komitetu Crvenog krsta prijavljeno je 34.989 slučajeva, a prema podacima te organizacije iz jula 2018. godine, u regionu se i dalje vodi kao nestalo 10.281 lice, od tog broja 1.648 na AP Kosovo i Metohija, 2.027 u Republici Hrvatskoj i 6.606 u Bosni i Hercegovini. Postoji i veliki broj grobnih mjesta koja su poznata i prijavljena, a da nisu iz različitih razloga izvršene ekshumacije, i samim tim, identifikacije.
Napraviti akcioni plan
Matić smatra da treba napraviti akcioni plan da se u narednih nekoliko mjeseci sve ove lokacije ekshumiraju, kako bi se smanjio broj lokacija koje predstavljaju nepoznanicu, a povećala mogućnost identifikacije iz baza DNK, koje već postoje.
Na rješavanje sudbine nestalih, dvije države obavezale su se još 1995. i 1996. godine sporazumom i protokolom. Proritet je i u Subotičkoj deklaraciji iz 2016.
TANJUG