Predsjednik skupštinskog odbora za dijasporu Miodrag Linta rekao je za RTS da se prethodnih pet godina položaj preostalih Srba u velikoj mjeri pogoršao, a Hrvatska nije ispunila ništa od obaveza koje je preuzela potpisivanjem ugovora o pristupanju EU. Uz prijetnje, drastično je, upozorava Linta, povećan i govor mržnje protiv Srba, a česta su i njihova hapšenja po hrvatskim potjernicama, kako bi im se poručilo da u Hrvatskoj nijesu dobrodošli.
– Prije nekoliko dana, tačnije prvog jula, Hrvatska je obilježila pet godina od ulaska u Evropsku uniju. Tim povodom bečki list Standard primijetio je da Hrvatska pet godina balansira na rubu Unije i da je nakon prijema uslijedilo jačanje ekstremno nacionalističkih snaga. To se odrazilo na položaj manjina.
Gostujući u Dnevniku RTS, predsjednik skupštinskog odbora za dijasporu rekao je da se prethodnih pet godina položaj preostalih Srba pogoršao, a da Hrvatska nije ispunila ništa od obaveza koje je preuzela potpisivanjem ugovora o pristupanju EU.
Kako kaže Linta, Hrvatska je smanjila sredstva za obnovu, smanjila je sredstva za izgradnju alternativnih stanova, nije vratila stanarska prava, nije učinila ništa na ekonomskom razvoju krajiškog područja. Pored toga, kako ističe, u poslednjih pet godina, u Hrvatskoj je drastično povećan govor mržnje protiv Srba, povećane su – prijetnje, uvrede, fizički napadi na Srbe i njihovu imovinu. Naveo je primjer da je bračnom paru povratnika iz sela Založnica kod Otočca, kuća prije mjesec i po dana zapaljena, a da hrvatska policija nije našla počinioca i nalogodovace tog vandalskog čina.
– Imamo povećan broj napada na pravoslavne hramove, rušenje spomenika NOB-a, česta hapšenja Srba na osnovu hrvatskih potjernica, kao osnovni vid zastaršivanja Srba, da se ne vraćaju u Hrvatsku – kaže Linta.
Poslednji primjer je Duško Gaćeša iz sela Dobro polje kod Benkovca koji je uhapšen a nije kriv, ističe Linta i dodaje da hrvatska policija koristi mehanizam potjernica da zastrašuje Srbe i šalje poruku da nijesu dobrodišli i da im je najbolje da se isele, a oni koji su protjerani da se ne vraćaju.
– Što se tiče povratka, u poslednjih desetak godina, poslednjih pet pogotovo, proces iseljavanja Srba je značajno veći, oni se iseljavaju u evropske zemlje, u RS, Srbiju, a broj povratnika je simboličan – navodi predsjednik skupštinskog odbora za dijasporu.
Prema njegovim riječima, to pokazuje da je atmosfera u Hrvatskoj jako loša.
– Poslednjih pet-šest godina imamo novi proces rehabilitacije ustaške ideologije. U Hrvatskoj je postala normalna upotreba pozdrava „Za dom spremni” – ističe Linta.
Sve ove činjenice šalju jasnu poruku preostalim Srbima u Hrvatskoj da je najbolje da se isele ili da se asimiluju, navodi predsjednik skupštinskog odbora za dijasporu.
M.Nj.