Zvaničnici ministarstava spoljnih poslova Njemačke i Francuske upozorili su vlasti u Prištini da će se suočiti sa ozbiljnim posledicama ako bude usvojena inicijativa za ukidanje zakona o Specijalnom sudu, piše prištinski dnevnik Koha.
Šefovi odjeljenja zaduženih za region zapadnog Balkana u oba ministarstva, Kristijan Helbah i Tomas Bertin sastali su se sa premijerom Ramušem Haradinajem i predsjednikom Hašimom Tačijem, kao i sa predstavnicima pokreta Samoopredjeljenje, Demokratskog saveza Kosova i kosovskih Srba, objavila je Koha dodajući da je njemačka ambasada u Prištini izdala saopštenje u kome se navodi da su dva zvaničnika doputovala u Prištinu zbog zabrinutosti u Berlinu i Parizu oko pokušaja da se ukine zakon o specijalnom sudu i tužiocu.
Neimenovani izvori na koje se Koha poziva tvrde da Tači insistira na usvajanju inicijative da se ukine zakon o specijalnom sudu.
Predsjednik Kosova Hašim Tači izjavio je u intervjuu za Glas Amerike na albanskom jeziku da bi prekršio Ustav ako ne bi potpisao zakon, ukoliko poslanici u parlamentu izglasaju inicijativu za opoziv odluke o formiranju Specijalnog suda za ratne zločine tzv. OVK.
– To je moja ustavna i zakonska obaveza i ne mogu da negiram ili odbacim volju poslanika – rekao je Tači.
Ponovio je da je formiranje tog suda za njega „istorijska nepravda”, ali i da, kako je rekao, proces koji on vodi ima za cilj uspostavljanje Specijalnog suda.
– To sam uradio da bi održali naše partnerske odnose sa SAD, EU i NATO – rekao je Tači, navedeno je u Unmikovom pregledu štampe.
Komentarišući upozoravajuća reagovanja međunarodnih predstavnika u slučaju da bude izglasana inicijativa za opoziv odluke o Specijalnom sudu, Tači je ocijenio da ima pretjerivanja i nepotrebnih reakcija koje su, kako je rekao, izazvale „paniku među građanima”.
– Trebalo bi da bude jasno da poslanici donose odluke u Skupštini, ljudi koji su direktno izabrani od građana... a ne pozivi određenog ambasadora da je „večeras vrijeme da se baci suzavac na Skupštinu”. Mislim da ti pozivi ozbiljno krše demokratiju na Kosovu – zaključio je Tači.
Prema istim navodima, više od 60 bivših lidera i pripadnika tzv. OVK biće optuženi po nalogu Specijalnog tužilaštva za djela počinjena krajem 2000. godine. Među prvima su na spisku i Šukri Buja i Sokol Dobruna.
Organizacije ratnih veterana proizašle iz tzv. Oslobodilačke vojske Kosova najavile su konkretne akcije, ukoliko Zakon o specijalnom sudu ne bude ukinut u kosovskoj skupštini.
Predsjednik Udruženja stradalih u redovima OVK Džavit Jašari rekao je da će funkcionisanje suda „nanijeti štetu svima, uključujući moralni, ljudski i nacionalni aspekt, jer je rat OVK bio čist”.
– Poslali smo peticije i zahtjeve instituciji koja je glasala za ovaj sud, u kojoj su poslanici koji su zauzeli mjesta i ako ne poštuju zahtjev sa kojim smo došli ovdje, ne moraju ostati u Skupštini Kosova – rekao je Jašari, prenijeli su prištinski mediji.
Kosovska skupština nakon zimske pauze sledeće nedjelje nastavlja rad. Grupa poslanika povukla je svoje potpise sa liste od 43 potpisnika zahtjeva za održavanje vanredne sjednice skupštine na kojoj bi se razmatralo ukidanje zakona o Specijalnom sudu.
Predsjednik skupštine Kadri Veselji je nedavno u jednom autorskom tekstu naveo da je formiranje Specijalnog suda nepravda, ali da će sud nastaviti da radi.
Operativnost suda, koji u februaru očekuje podizanje prvih optužnica, potvrdio je i kosovski ministar pravde Abelard Tahiri.
Plan za obaranje zakona o sudu nije uspio krajem prošle godine. U dva navrata, predsjedništvo kosovske skupštine 22. decembra nije uspjelo da obezbijedi kvorum i zakaže vanrednu sednicu parlamenta.
Od tada traje stalani pritisak predstavnika vodećih zemalja Zapada da centralne prištinske institucije odustanu od bilo kakve pomisli za opoziv zakona o sudu koji će se baviti zločinima OVK tokom sukoba na Kosovu i Metohiji.
I SAD prijete
Amerika je potegla „rusku kartu” kao adut u namjeri da spriječi kosovske vlasti da ukinu Zakon o Specijalnom sudu za ratne zločine počinjene na Kosovu tokom sukoba od 1998. do 2000. Istovremeno, države članice Kvinte upozorile su da je moguće i da se „odbaci partnerstvo” s Kosovom.
Ovaj hladan tuš za Prištinu od njihovih osvjedočenih saveznika uslijedio je poslije izjave premijera Ramuša Haradinaja da će, ukoliko se ukine Zakon o specijalizovanim većima, vlada takvu odluku poštovati, kao i da će njegova partija, Alijansa za budućnost Kosova, nastaviti da se protivi sudu kao što je to činila i kad je donijeta odluka o njegovom formiranju.
Prema pisanju prištinskih medija, SAD su upozorile kosovske zvaničnike da bi mogle da aktiviraju „plan B”, ukoliko parlament ukine Zakon o sudu, a to bi podrazumijevalo da Amerika neće pokušati da spriječi eventualnu inicijativu Rusije u Savjetu bezbjednosti UN za uspostavljanje sličnog suda pod okriljem Ujedinjenih nacija.
Ovu poruku je vršilac dužnosti ambasadora SAD Stiven Benks prenio Haradinaju u četvrtak, podsjetivši na to da će se ruska inicijativa zasnivati na Rezoluciji 1244 i da će po njoj UNMIK biti vrhovna vlast na Kosovu.
Tači i Haradinaj pred Specijalnim sudom
Briselski portal „EUObzerver” piše da se očekuje da se pred Specijalnim sudom za zločine OVK nađu kosovski predsjednik Hašim Tači i poslanik Alijanse za budućnost Kosova (AAK) Daut Haradinaj, brat kosovskog premijera Ramuša Haradanaja, uz podsjećanje da su i Tači i Daut Haradinaj bivši komandanti OVK.
Zvanični naziv suda je Relocirana specijalistička sudska institucija za Kosovo (KRSJI),
Navodi se da je stranka predsjednika kosovske vlade Ramuša Haradinaja AAK prošlog mjeseca pokušala da obori zakon kojim se Kosovo obavezuje na saradnju s ovim tribunalom i da je on juče u Đakovici izjavio da je bio protiv tog zakona dok je bio u opoziciji i da je „protiv njega i sada”.
„EUObzerver” navodi da je njegov brat Daut otišao još dalje rekavši prošle nedjelje da će „prvo hapšenje za Specijalni sud” odmah „aktivirati” bivše borce OVK, kao i da se i Tači pridružio osporavanju suda time što je prošlog mjeseca pomilovao petoricu zatvorenika koji su služili kaznu zbog ubistva, kako portal navodi, „porodicu simpatizera Srba 2001. godine”.
Podsjeća se da je Specijalni sud u Hagu stvoren kako bi se taj tribunal pozabavio optužbama da su čelnici OVK bili umiješani u vađenje i prodaju organa srpskih zatvorenika tokom rata na Kosovu 1998. i 1999. godine, kao i da je KRSJI počeo sa radom početkom 2017. i da se uskoro očekuju prve optužnice.
Navodi se da je EU formirala ovaj sud nakon što je švajcarski senator u Savjetu Evrope Dik Marti u izvještaju iz 2010. optužio OVK za trgovinu organima, kao i da je za sjedište Specijalnog suda odabran Hag zbog strahovanja od zastrašivanja svjedoka na Kosovu.