S
porazum o Zajednici opština sa srpskom većinom postignut je između dvije strane u okviru dijaloga pod pokroviteljstvom EU i očekuje se da ZSO bude uspostavljena što je prije moguće, izjavila je specijalna predstavnica EU na Kosovu i Metohiji Natalija Apostolova.
U intervjuu za prištinski list „Jedinstvo” Apostolova je rekla da EU očekuje da će konstruktivna posvećenost koju je vidjela kod obje strane tokom poslednjih sastanaka u okviru dijaloga biti nastavljena u nedjeljama i mjesecima koji dolaze.
– Obje strane treba da se vrate za pregovarački sto bez odlaganja i pritom ubrzaju implementaciju postignutih sporazuma. Svi napori treba da se fokusiraju na pronalaženje rješenja koja su u interesu građana. Ovo će unaprijediti kako normalizaciju odnosa, tako i evropsku perspektivu, izjavila je Apostolova.
Na pitanje brinu li je izjave Edija Rame i Hašima Tačija o formiranju države svih Albanaca, takozvane „Velike Albanije”, ukoliko ne dođe do napretka u evropskim integracijama, Apostolova je rekla da je EU dosledno podržala principe pomirenja i regionalne saradnje na zapadnom Balkanu.
– Evropski savjet je ponovio svoju podršku za jasnu evropsku perspektivu regiona zapadnog Balkana. EU će nastaviti da radi sa svim partnerima u regionu obostrano na njihovom sopstvenom evropskom putu i ka bližoj i efikasnijoj regionalnoj saradnji, rekla je specijalna predstavnica EU na Kosovu i Metohiji.
Navela je da, kao što su visoka predstavnica EU Federika Mogerini i komesar za proširenje Johanes Han rekli mnogo puta ranije, izjave koje mogu da se protumače kao političko uplitanje prema susjednim zemljama nisu od pomoći u izgradnji dobrosusjedskih odnosa i izlažu region rizicima od eskalirane retorike.
– Umjesto toga, Evropska unija očekuje od svih u regionu da nastave da grade konstruktivne i kooperativne odnose i da intenziviraju rad na odgovarajućim programima reformi, kako bi krenuli naprijed na evropskom putu, izjavila je Apostolova.
Prema njenom mišljenju, EU je nepristrasan posrednik u dijalogu, a Beograd i Priština određuju o čemu se raspravlja, šta je dogovoreno i kako će biti implementirano.
– Oni određuju brzinu i teme. Sporazumi su postignuti onda kada se postigne zajednički stav između dvije strane, navela je Apostolova.
Dodala je da je EU svjesna da je povratak raseljenih lica i dalje otvoreno pitanje.
– Lokalne zajednice na određenim lokacijama i dalje se odupiru procesu povratka i reintegracije raseljenih lica. Pored toga, brojni slučajevi uzurpacije imovine koja pripada raseljenim licima u sprezi sa nelegalnom gradnjom na njihovoj zemlji i bezbjednosni incidenti i te kako utiču na one koji su se vratili i moglo bi da se posmatra kao glavni razlog što tempo procesa povratka znatno zaostaje i ne daje očekivane rezultate, rekla je Apostolova.
Na pitanje da li razumije zabrinutost srpskog naroda i SPC za sudbinu srpskog kulturnog nasleđa, Apostolova je odgovorila da EU pažljivo prati to pitanje i da je aktivno uključena u rad sa kosovskim vlastima kako bi se osiguralo da srpsko vjersko i kulturno nasleđe ostane zaštićeno.RTS-M.Nj.
Đurić: Sprovesti dogovoreno u Briselu
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić sastao se sa šefom Misije Ujedinjenih nacija na KiM (Unmik) Zahirom Taninom i tom prilikom naglasio da Beograd želi puno sprovođenje dogovora postignutih u Briselu, prije svega onih koji se odnose na Zajednicu srpskih opština.
Đurić i Tanin su razgovarali o političkoj i bezbjednosnoj situaciji na Kosovu i Metohiji i perspektivama dijaloga Beograda i Prištine.
Đurić je Taninu predočio zabrinutost Vlade Srbije zbog serije izjava albanskih političkih predstavnika kojima je produbljena atmosfera nepovjerenja u srpsko-albanskim odnosima i učinjen opasan korak ka destabilizaciji regiona.
Direktor Kancelarije za KiM naglasio je da Beograd želi puno sprovođenje dogovora postignutih u Briselu, prije svega onih koji se odnose na Zajednicu srpskih opština, koja, prema njegovim riječima, mora biti formirana bez ikakvih odlaganja.
Direktor Kancelarije za KiM zahvalio je šefu Unmika zbog dosledne statusne neutralnosti Unmika i rada na zaštiti položaja srpskog naroda na KiM, istakavši značaj zaštite imovinskih prava Srba u pokrajini, kako bi se pospješio povratak raseljenih i garantovao opstanak onih koji tamo trenutno žive.
Na sastanku je bilo riječi i o neophodnosti da se imovina Srbije, kao i pravnih i fizičkih lica na Kosovu i Metohiji, tretira u skladu sa međunarodnim pravnim standardima, navodi se u saopštenju Kancelarije za KiM.