Haški tribunal izreći će u četvrtak, 31. marta, prvostepenu presudu lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović izjavio je da presuda Haškog tribunala lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju, kakva god bila, neće izazvati političku nestabilnost u Srbiji. „Garantujem da nećemo dozvoliti bilo kakvu vrstu političke nestabilnosti”, rekao je novinarima Stefanović, koji je i potpredsjednik Srpske napredne stranke.
On je naglasio da se SNS uopšte ne bavi Šešeljem i da naprednjake u predizbornoj kampanji ne interesuju druge stranke, prenose mediji.
„Presuda neće uticati na ono što mi radimo”, rekao je Stefanović.
Haški tribunal izreći će u četvrtak, 31. marta, presudu Šešelju bez njegovog prisustva.
U tri tačke, optužnica Šešelja (61) tereti za zločine protiv čovječnosti – progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; deportaciju i prisilno premještanje.
U šest tačaka, vođa radikala optužen je za kršenje zakona i običaja rata – ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine. Ti zločini, po optužnici, bili su počinjeni u Zvorniku, Vukovaru, Mostaru, Nevesinju, Brčkom, Bosanskom Šamcu, širem području Sarajeva i vojvođanskom selu Hrtkovci.
U tom zločinačkom poduhvatu, Šešelj je, po optužnici, učestvovao sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i brojnim srpskim političkim, vojnim i policijskim zvaničnicima. U završnim riječima, u proljeće 2012, tužioci su tvrdili da su dokazali Šešeljevu krivicu po svim tačkama optužnice i zatražili da mu sudije izreknu kaznu od 28 godina zatvora.
Suđenje Šešelju počelo je u novembru 2007, poslije jednog neuspješnog pokušaja i štrajka glađu optuženog. U sudskom pritvoru u Ševeningenu, Šešelj je bio od 24. februara 2003, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je Tribunal objelodanio optužnicu protiv njega, do 12. novembra 2014, kada je pušten na privremenu slobodu u Srbiju.
M.Nj.
Tražio da bude oslobođen
Šešelj, koji se branio sam, tvrdio je da je pobio sve tačke optužnice i zatražio je da bude oslobođen.
On je rekao i da je Tribunal prekršio njegovo pravo na suđenje u razumnom roku, držeći ga u pritvoru duže od 11 godina.
Među zločinima za koje je Šešelj optužen su strijeljanje oko 200 hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara, u novembru 1991; ubistvo oko 700 Muslimana u Zvorniku u proljeće i ljeto 1992, kao i protjerivanje oko 800 mještana vojvođanskog sela Hrtkovci u maju 1992.
Prema optužnici, Šešelj je progon Hrvata u Vukovaru i Hrtkovcima počinio „govorom i propagandom mržnje”, dok je ostala zlodjela u Zvorniku, Vukovaru.