Svaki put kada odnosi Srbije i Crne Gore nijesu odlični za mene je to iznenađenje i greška, jer nema nikakvog razloga da uvijek budu bez ijedne sjenke. Nijesam bio srećan ni kada smo se razdvojili, a naravno da sam još nesrećniji kada izbijaju nekakvi mali šumovi zbog sujete ili bilo čega između Srbije i Crne Gore. Ovi odnosi prirodno moraju da budu najbolji, a prolazićemo kroz još mnoga iskušenja i ekonomska i politička i toga treba da budemo svjesni. Zato bi maksimalno trebalo da izbjegavamo ono što Frojd naziva netrpeljivošću malih razlika i da odustanemo od silne borbe za utvrđivanje identiteta koji će da udalji ova dva ne samo bratska, nego naroda istoga porijekla, poručio je, u razgovoru za „Dan'' predsjednik Političkog savjeta i osnivač DS-a Dragoljub Mićunović, koji je bio i poslednji predsjednik Skupštine SRJ.
– Oduvijek sam želio da zajednički i lijepo napredujemo i da ne bude nikakvih šumova, a nadam se da ih među narodima neće ni biti. Zamolio bih one koji vladaju i Srbijom i Crnom Gorom da u tom pogledu budu oprezni, da ne posiju nijednu zlu riječ, već da i jedni i drugi budemo koncentrisani na zajednički uspjeh – kaže Mićunović dodajući da „od 2016. godine ne očekuje ništa previše dramatično lijepo”.
– Naprotiv, smatram da će se kriza i dalje zaoštravati – i politička i ekonomska... Evropska unija i mi sa njom ćemo proći kroz prilično teške dane za koje treba da se pripremimo – ocjenjuje Mićunović, naglašavajući da je u 2015. godini bilo i pojedinih ohrabrujućih zbivanja za Srbiju, kao što je otvaranje poglavlja u pregovorima sa EU.
– No, to je samo pogled u dalekometnu ljepšu sliku, koja će se sa punopravnim članstvom jednom dogoditi. I ciljevi su dalekometni, jer se pregovori sa EU zasigurno neće brzo završiti, kao što izgleda. Ali, dobro je da je počelo – kaže Mićunović.
Prema njegovim riječima, Srbija se već u 2016. godini može suočiti sa onim što je pred kraj protekle godine nagovijestio američki ambasador u Beogradu Majkl Kirbi – da će Vašington tražiti članstvo Kosova u UN, što će opteretiti i njen put ka EU.
- Kosovo je država koju je priznalo više od 100 zemalja i sigurno će pokušati da se što prije završi ta tema. Nama za utjehu ostaje drugi dio da ne moramo formalno da uspostavljamo diplomatske odnose, koje mi zovemo priznanjem. To znači, smatraće se da nijesmo priznali Kosovo, ali će ono već naredne godine biti država sa mnogim atributima. To je činjenica o kojoj bi trebalo da se vodi računa, mnogi će time biti nezadovoljni, ali predložio bih da se obrati pažnja na zaštitu manjine, dakle Srba i ostalih nealbanaca na Kosovu, jer tamošnje institucije neće biti utemeljene odmah na vladavini prava, što traži monitoring. Mora se stvoriti i određena vrsta autonomije za srpske kulturno-istorijske spomenike, za manastire i crkve, od kojih su neki i pod zaštitom Uneska. Njihova sudbina ne smije se ostaviti na milost i nemilost lokalnim vlastima – kaže Mićunović.
Govoreći o briselskom sporazumu i onome šta predviđa, kazao je da taj dokument još nije do kraja rasvijetljen, ali će vjerovatno biti potpisan, uprkos sadašnjem inaćenju nekih političara u Srbiji.
Kad je riječ o EU, prema riječima Mićunovića, već s otvaranjem poglavlja 23 i 24 u nastupajućoj godini stvoriće se i još neki problemi, a odnose se na vladavinu prava i izgradnju institucija.
– Prvo bi trebalo da izgradimo matricu demokratskog ponašanja da bismo bili demokratska država, a ne država jednog čovjeka ili grupe ljudi... Drugo institucije treba da budu stvarno nezavisne, mediji stvarno slobodni, a opozicija da bude stvarno ravnopravan politički subjekt i da se oslobodimo širenja straha, dezinformacija i sprege policije i tabloida – istakao je Mićunović. M.Njeguš
Terorizam i velika seoba
Kada su u pitanju zbivanja na svjetskoj političkoj sceni, Mićunović naglašava da je proteklu godinu obilježila azilantska kriza i milioni migranata koji su preplavili Evropu.
– To će sigurno 2015. obilježiti kao godinu velike seobe naroda, a druga znamenka je terorizam i teroristički napadi – naglašava Mićunović.