Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je Priština potpisala sa EU je takav da ne podrazumijeva obilježje državnosti, rekla je Ksenija Milenković, direktorka Kancelarije Vlade za evropske integracije.
Pojašnjava da sporazum sadrži samo elemente koji su u nadležnosti EU, ali ne i država članica, imajući u vidu da pet zemalja EU nije priznalo nezavisnost Kosova i da zbog toga sporazum ne bi mogao da bude ratifikovan u parlamentima svih zemalja članica.
„Procedura primijenjena na SSP u slučaju Kosova je takozvani sporazum koji ne sadrži elemente i odredbe za čije bi sprovođenje bile nadležne države članice”, istakla je Milenkovićeva.
Ističe da je realno da do kraja godine bude otvoreno prvo poglavlje u pregovorima Srbije i EU.
Dodaje da će Srbija početkom naredne godine otvoriti i poglavlja 23 i 24, koja polako ulaze u završnu fazu procedure pred zatvaranje, kao i da je Srbija pred zatvaranjem još nekoliko poglavlja.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić kaže za agenciju Sputnjik da je činjenica da južna srpska pokrajina stupa u neku vrstu ugovornog odnosa sa Evropskom komisijom.
„To za nas ne znači, niti će ikada značiti da je naša pokrajina druga država ili odvojena od Srbije”, ističe Đurić.
I sama činjenica da se sa Kosovom potpisuje sporazum na drugačiji način nego što je to rađeno sa državama članicama koje su ili postajale kandidati ili su stupale u odnos sa EU govori da Kosovo nije država.
„Evropski pravnici će vam reći da to znači da postoji asimetrija i drugačije predstavljanje u odnosu na druge. Međutim, ono što je za nas bitno jeste da Kosovo ni ovim niti bilo kojim drugim aktom ne može biti smatrano kao od Srbije odvojena država. Jednim potpisom se ne uvode i ne primjenjuju evropske vrijednosti ni na jednoj teritoriji”, objašnjava Đurić.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Kosova potpisali su u Briselu visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini, evropski komesar za proširenje i politiku regiona Johanes Han, sa strane EU, i sa kosovske strane predsjednik Vlade Kosova Isa Mustafa.
Ovo je prvi pravni dokument koji je Kosovo potpisalo sa EU, a, kako je rečeno u Evropskoj komisiji, sačinjen je po uzoru na slične sporazume koje EU ima sa teritorijama koje nisu međunarodno priznate kao nezavisne države, kao što je Tajvan, odnosno nema veze sa pitanjem stausa Kosova.
Iako kosovski zvaničnici pokušavaju da ovaj događaj predstave kao korak u pravcu pristupanja Kosova procesu proširenja, u EU ističu da to nije slučaj.
„Prvi korak ka proširenju je traženje statusa kandidata, a Kosovo to ne može da učini sve dok ga kao nezavisnu državu ne priznaju sve članice EU i evropske intitucije”, rekao je evropski funkcioner koji je želio da ostane anoniman.
M.Nj.–RTS
Tači optužio Haradinaja i Ljimaja
Hašim Tači je za Televiziju Klan Kosova rekao da su sporazumi potpisani u Briselu, uključujući i onaj o Zajednici srpskih opština, potpuno u skladu sa ustavom Kosova, zbog čega i tvrdi da opoziciji nije cilj da sporazumi sa Srbijom i Crnom Gorom budu odbačeni, nego da preuzme vlast i to nasilnim putem.
Optuživši Haradinaja i Ljimaja da su pali pod uticaj lidera „Samoopredjeljenja” Albina Kurtija, Tači je rekao da je aktuelna koalicija koja čini vladu u Prištini stabilna i da za druge nema mjesta u njoj.
A vlada u Prištini, kako prenosi „Koha ditore”, nema namjeru da na zahtjev opozicije odustane od sporazuma sa Srbijom o ZSO i Crnom Gorom o demarkaciji, niti da raspiše referendum na tu temu.
Za kosovsku vladu, naime, to su međunarodne obaveze i kao takve ne mogu biti predmet referenduma, a bilo koja diskusija van skupštine, kako navode, vodila bi formiranju paralelnih institucija.
„Koha” u jučerašnjem tekstu prenosi i stav pravnika Drena Dolija, koji tvrdi da sporazumi potpisani u Briselu nemaju status međunarodnig sporazuma i navodi da ih u Beogradu smatraju „političkim aktima”, a da u Prištini „uopšte ne govore o njihovom statusu”.
I dok opozicija odgovara najavom svenarodnih protesta i još oštrijom blokadom skupštine, Osnovno tužilaštvo u Prištini dalo je pet dana poslanicima opozicije koji su bacili suzavac u skupštini da se jave, u suprotnom zahtijevaće od suda da se poslanici Albin Kurti, Albulena Hadžiu, Faton Topali i Donika Kadaj-Bujupi uhapse, piše „Koha ditore”.