Ustav Crne Gore je akt koji nije donio potrebnu identifikaciju i homogenizaciju u crnogorskom društvu, ocijenio je analtičar Boris Marić povodom 11 godina od donošenja najvišeg pravnog akta.
Kako je saopšteno iz parlamenta, svečana sjednica Ustavnog odbora povodom 11 godina od proglašenja Ustava Crne Gore biće održana danas u plenarnoj sali parlamenta. Ustavotvorna Skupština je prije 11 godina proglasila Ustav, kojim su, kako je tada saopšteno, zaštićene demokratske institucije, a vladavina prava trasirana kao model življenja. Iz dijela opozicije, međutim, i danas tvrde da je Ustav diskriminatorski i da obiluje lošim rješenjima.
Do usvajanja najvišeg pravnog akta došlo je nakon pregovora Svetozara Marovića, tadašnjeg funkcionera DPS-a, i čelnika PzP-a Nebojše Medojevića, čija je stranka osigurala dvotrećinsku većinu za usvajanje Ustava.
Boris Marić je za „Dan” kazao da je Ustav Crne Gore svoju suštinsku šansu imao neposredno prije nego što je usvojen.
– To je bila velika prilika da dobijemo akt koji će uvažiti crnogorske različitosti i specifičnosti i postaviti temelj izgradnji ustavnog patriotizma. Umjesto toga, dobili smo akt koji nije donio potrebnu identifikaciju i homogenizaciju u crnogorskom društvu. Ne možemo reći da je današnji Ustav nefunkcionalan, ali proces njegovog stvaranja još traje – rekao je Marić.
On je dodao da se ipak moraju nadograditi greške onih koji su kumovali današnjem tekstu, a od kojih mnogi nijesu imali ni elementarna znanja iz ustavne materija, a bili su u prilici da homogenizuju opozicione zahtjeve, nalazeći potrebnu mjeru.
– Nažalost, to se nije desilo. Crnoj Gori su potrebne odgovorne političke elite koje su kadre da sprovedu nadogradnju postojećeg Ustava sa ciljem stvaranja jasne osnove za razvoj ustavnog patriotizma – istakao je Marić.
Iako je prije donošenja ustava 2007.godine opozicija pokušavala da definiše jedinstven stav i da popravi predložena rješenja, do toga, kao i mnogo puta prije i poslije, nije došlo jer je dio opozicionog bloka postigao dogovor sa DPS-om i njegovim partnerima.
Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Filip Adžić smatra da je jedan od najvećih problema činjenica da sadašnja vlast ne poštuje Ustav. Kaže da 11 godina nakon usvajanja Ustava možemo konstatovati da je njegov prvi član (Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava) ozbiljno doveden u pitanje i prekršen od DPS-a i njegovih satelita.
– Građanski karakter Crne Gore ugrožavaju razne političke i društvene organizacije, status ekološke države se već godinama dovodi u pitanje, dok je socijalni jaz danas najizraženije. Vladavina prava u većini oblasti nije zaživjela, a podsjećam da smo neke od važnih zakona usvojili tek nedavno – kazao je Adžić.
Po njegovom sudu, Crna Gora se danas nalazi u dubokoj socioekonomskoj, političkoj, društvenoj i institucionalnoj krizi.
– Nedavno su istekli mandati Tužilačkom i Sudskom savjetu, a nisu izvršene izmjene i dopune zakona kojima bi se propisali dodatni uslovi političke nezavisnosti članova savjeta iz reda istaknutih pravnika. Podjele u društvu su još izražene jer vlast kontinuirano u prvi plan ističe identitetska pitanja, teme svađalice i plasira događaje koji dodatno produbljuju podjele. Ustav je najviši pravni akt, ali i skup vrijednosti i principa koji treba da doprinose prevazilaženju podjela – naglasio je Adžić.
Postupak donošenja novog ustava je počeo 2003. godine, kada je Skupština formirala Savjet za ustavna pitanja, koji su sačinjavali profesori Univerziteta Crne Gore. Tada je počela i saradnja sa Venecijanskom komisijom (VK), konsultativnim tijelom Savjeta Evrope za demokratiju putem prava. Nakon referenduma o državnom statusu 2006.godine i političkog dogovora 2007.godine, većina u parlamentu je proglasila najveći pravni akt.
Poslanik DF-a i funkcioner PzP-a Branka Bošnjak, kaže za „Dan” da ova vlast Ustav Crne Gore, nažalost, čita na način koji njoj odgovara – manipulativno, „uostalom kao i sve drugo”.
– Umjesto da su radili na pomirenju i da učine da svi ovu državu vole i osjećaju kao siguran dom, oni sve vrijeme rade na stigmatizaciji onih koji su zajednicu sa Srbijom smatrali boljim državnim okvirom. Samo se radi na produbljivanju podjela. Kad im odgovara, olako pogaze Ustav samo da bi ostvarili svoj naum. Slučaj majki je najslikovitiji primjer gdje su pogazili stečena prava na doživotnu naknadu koju im je zakon, ma kakav on bio, omogućavao – rekla je Bošnjak.
Kako je dodala, sudije Ustavnog suda su, čast izuzecima, partijski vojnici kojima Ustav ne znači ništa, već je partijski interes njihovo najviše ustrojstvo.
– Mnogi se danas zaklinju u ustavni patriotizam, a upravo oni potkradaju državu na svakom koraku. Nažalost, u ovoj zemlji je sve obesmišljeno, pa i Ustav kao najviši pravni akt – zaključila je Bošnjak.M.V.
Režimu najvažniji interesi tajkuna
Po riječima Filipa Adžića, više puta smo bili svjedoci kako su predstavnici vlasti pred cjelokupnom javnošću kršili Ustav kada su bili ugroženi interesi pojedinih moćnika i tajkuna.
– To najbolje odslikava koliko je DPS-u zapravo stalo do najvišeg pravnog akta, a ujedno i do države, čije su interese podredili privatnim. Građanin – bez obzira na ustavne odredbe – nije izvorni nosilac suvereniteta i neophodne su određene reforme kako bismo to promijenili u narednom periodu. Ipak, treba posebno naglasiti da se izmjenama i dopunama Ustava ne smije pristupati ishitreno. Taj proces mora biti transparentan i u njega moraju biti uključene sve partije, relevantne institucije, nevladine organizacije i stručni pojedinci – smatra Adžić.
)){kind=small}
