Sjećanje na pretke koji su slavili Svetu Petku ne blijedi. Bjelopavlići, Zagarčani i neki Vasojevići danas će proslavljati ovu sveticu, zaštitnicu žena i čuvara bolenih. Vjernici joj se obraćaju za pomoć kroz molitvu, posebno na današnji dan, tražeći spas od bolesti i svih životnih nevolja. Kako je kazao protojerej Željko Ćalić, paroh danilovgradski većina Bjelopavlića danas slavi krsnu slavu.
– Bjelopavlići se prvi put pominju prvi put 1411. godine u Dubrovniku kao jedna zajednica. Zna se da potiču od Bijelog Pavla, ali postoji nekoliko verzija ko je on bio, iz kojeg je vremena... Najvjerovatnije da je bio iz 14. vijeka, a bio je i srodnik sa Nemanjićima po ženskoj liniji. Bjelopavlići se tretiraju kao brđani iako su se vremenom silazili oko rijeke Zete i tu su se naselili. Sada ih tu ima mnogo više nego u brdima. Specifično za njih je da svi slave Svetu Petku koja je velika slava u srpskom narodu. Oni kao potomci Bijelog Pavla slave je svi bez izuzetka. Dešavalo se da je bio prekid slavlja poslije Drugog svjetskog rata, kao što je to bio slučaj na svim prostorima, ali zadnjih desecija vraćaju se svojoj slavi i korijenima. Bjelopavlići vode računa o tome. Postoji i Udruženje „Bijeli Pavle” koje vodi računa o vrijednostima njihovog plemena. Recimo pri kraju je obnavljanje kuće Bijelog Pavla u Sretnji, gdje će biti spomen dom – priča protojerej Ćalić.
Danas se slavi Sveta Petka i tim povodom biće organizovana liturgija u hranu Svete Tekle na groblju. Ćalić ističe da se na ovaj praznik okupi puno ljudi u crkvi.
– Svi donose slavske kolače, a posjećujem i domove ljudi koji slave. Želim im svima srećnu slavu i da se Božjim blagoslovom i molitvama Svete Petke okupljamo oko slavske svijeće, da se sabiramo i izgradimo saborni hram i da ugradimo sebe u njega. To je velika stvar za pokoljena da se podiže hram. Pozivam da svi slavimo i da se okupljamo oko svetinje Božje i time ćemo biti bolji, savršeniji i pravi istinski ljudi kao što su bili naši preci koji su sačuvali svoju slavu i krsno ime, kao i pravu i istinsku vjeru u Bogu – kaže Ćalić.
On ističe da je ranije bilo i onih koji su se plašili da slave slavu, ali i onih hrabrih koji su to radili.
Ono što je posebno Bjelopavliće obradovalo, ali i sve Danilovgrađane jeste izgradnja sabornog hrama posvećenog Svetoj Petki u Danilovgradu. Prošle godine 29. oktobra mitropolit Amfilohije osveštao je kamen temeljac, a tim povodom okupio se veliki broj vjernika.
– Od toga dana do danas smo se bavili tehničkim detaljima oko dozvole i svega onoga što je preduslov za izgradnju hrama. Danas možemo konstatovati da smo sve to ispunili i da pohvalimo one koji su doprinijeli da to tako bude. U pitanju je novi saziv Skupštine Opštine Danilovgrad na čelu sa Zoricom Kovačević koja nas je oslobodila plaćanja komunalija za saborni hram. To je želja svih Bjelopavlića da se krene u izgradnju hrama. To će biti ukras grada. Danilovgrad neće biti isti grad, kao danas. Tome svjedoče hramovi u Podgorici i Baru. To će biti prepoznatljivo. Očekujemo da potpuno zaokružimo tehničku stranu i dobijemo građevinsku dozvolu da možemo da krenemo sa izlivanjem temelja. Svi Bjelopavlići, ali i stanovnici Opštine Danilovgrad kojih ima dosta učestvovaće u izgradnji hrama, jer to će biti saborni hram svih građana – rekao je Ćalić.
Paroh podgorički Predrag Šćepanović istakao je da Svetu Petku slave Bjelopavlići, Zagarčani i neki Vasojevići.
– Sveta Petka živjela je prije deset vjekova i zavrijedila je veliko poštovanje kao velika molitvenica. Njena čudotvorna voda nalazi se u Beogradu i mnogima je dala vid i iscjeljenje od raznih bolesti. Sama svetiteljka njene mošti nalaze se u gradu Jaši u Rumuniji gdje se nekoliko miliona ljudi godišnje njoj pokloni. Ona je poštovana i cijelo pleme Bjelopavlića slavi je kao krsnu slavu i svoju zaštitnicu. Bjelopavlići čuvaju tradiciju. Za ovu slavu običji su kao i za sve druge. Prave se pogača i žito, i zapali se svića. To je najvažnije. Taj dom blagoslovi sveštenik ili se odnese u crkvu da se slavski kolač osvešta i razdijele se sa porodicom, prijateljima, kumovima. Slave mnogi i sjećanje na pretke koji su slavili Svetu Petku ne blijedi u Bjelopavlićima, nego hvala Bogu sve je veće – ističe Šćepanović.
A.D.

Vjera u iscjeljenje

Sveta Petka je zaštitnica žena, svetiteljka koja je pomagala bolesnima i siromašnima. Prema narodnom vjerovanju veče uoči praznika Svete Petke ima posebno značenje. Posle večere obično se ide na spavanje. Obavezno se treba tri put prekrstiti, pa izgovoriti molitvu: „Pomozi Bože, Sveta Petko i Sveta Nedjeljo, oprosti nam ako smo šta pogriješili, pomozi mi i sačuvaj me, Bože, od tuđe bijede neviđene, sačuvaj me od rđavih misli, pomozi sjutrašnji dan. Daj Bože zdravlja, dobro da spavam, rđavo da ne snim, već smilje i bosilje, daj Bože zdravlje, sreću i napredak i da zdravi i živi dočekamo sjutrašnji dan!”. Narodna vjerovanja kažu da na današnji dan ne treba da se radi težak posao, pogotovu to ne treba da rade žene.
Postoji i vjerovanje da su se na Svetu Petku, dešavala velika čuda. Mnogi bolesni su ozdravili na današnji dan. Zato ljudi sa zdravstvenim problemima čekaju ovaj praznik vjerujući da će im svetiteljka pomoći.