U organizaciji Crkvene opštine hercegnovske nedavno je u porti Crkve Svetog Spasa na Toploj održano zanimljivo književno veče tokom koga su promovisana tri djela arhimadrita mr Alekseja (Bogićevića), starješine Manastira Svetog Luke iz Bošnjana kod Kruševca.
Duh i dubinu prozne riječi zabilježene u naslovima „Dečanske i druge priče”,„Susreti sa starcima” i „Priče iz nezaborava” vrlo posjećenoj promociji predstavili su protojerej Nikola Todorović i đakon Zoran Miljanić. Takođe, istaknuto je i da je arhimandrit Aleksej vezan za Manastir Savinu, kao i počivšeg igumana dečansko-savinskog Justina Tasića. O knjigama i autoru govorila je i mr Višnja Kosović.
Kosovićeva je tako istakla da nas samo duhovni zavičaj sabira i čuva nam slobodu, dostojanstvo i gospodstvo. A, u tu i takvu zavičajnost, naglašava Kosovićeva, uvode nas ove tople arhimandritove priče, koje je ona ocijenila kao „čovjekovo pribiranje bitija u sjećanju na sve one ljude, susrete događaje i mjesta na kojima stasavamo kao ličnosti”. Ona je podsjetila i na njegov životopis, koji je njegovim najvećim dijelom proveo u manastirima i školujući se.
– Mi bismo današnjim jezikom rekli veoma impozantna biografija o obrazovanju. Ali, ono što je mnogo moćnije i mnogo dublje u duhovnom smislu i duhovnom uzrastanju ličnosti, za svakog čovjeka, a posebno za jednog monaha, to su životni susreti i saživoti sa izuzetnim ličnostima na najsvetijim mjestima: od Dečana do Svete Gore. Od Svete Gore do Svete zemlje. Od Svete zemlje do Svete Rusije, Svete Gruzije. Ti blagotvorni i oblagotvoreni susreti opisani su u ovim knjigama.To su potreti vremena i zbivanja, ne samo naše crkve već i šire – rekla je Kosović. Odnosno, kako je rekla književnica, arhimandrit Aleksej kroz „pripovjedne crtice, ispričao je našu istoriju, ali i etiku i karakterologiju i nas i onih koji su vjekovima nasrtali na nas naše živote, zemlju i svetinje”.
– U ovim pričama sve je živo i životno. Od likova koji nijesu literarni likovi, već istorijom i pamćenjem potvrđene ličnosti, od kojih neke i mi poznajemo, ili smo ih poznavali u počuvenju i predanju. To je ono sjećanje na ljude i na događaje koji povezuju prošlost i budućnost preko sadašnjosti – kazala je Višnja Kosović naglasivši da je to zavjetno sjećanje koje utemeljuje i hrabri i tradiciju i savremenost i osvjetljava ih izvornim smislom.
Publici se obratio i arhimandrit Aleksej ističući da uvijek s radošću dolazi u Herceg Novi i Crnu Goru. Kao posebna duhovna žilišta za njega označio je manastire Ostrog i Savinu.
– Pohađao sam u Ostrogu monašku školu, a u Savini sam bio čest gost kod oca Justina dečanskog i savinskog koji je govorio da „sve ima svoj dan, samo treba sačekati da dođe”. Dan po dan, godina po godina, prođoše decenije i dođe taj dan. Ja pred vama predstavljam ove svoje zapise. Obišao sav i vaše selo Kruševice jer to je rodno mjesto protosinđela Luke Miloševića iz Manastira Svetog Luke u Bošnjanu, od čije majke Ljubice i ostale njegove rodbine sam zabilježio priču o stradanju poslušnika Jovana kojeg je na početku 19. vijeka poslao Petar Prvi Cetinjski u Trebinje, i koji je na povratku završio život u Kruševicama. Mene često zovu čovjekom Istoka. Putovao sam na Zapad, boravio tamo, ali tamo ne nalazim sebe. Ja sam čovjek Istoka. Jedino do čega mi je stalo na Zapadu su naši ljudi u rasijanju. To su divne duše čestite i blagorodne. Da, do njih mi je stalo, a u duhovnom, smisu sam okrenut Rusiji, Bliskom istoku i Grčkoj, gdje se osjećam kao kod kuće. Zahvaljjući Grcima smo uredili crkve – rekao je arhimandrit Aleksej. Na kraju je dodao:
– Ove knjige su većinom autorske i jednu potpisuje i gospođa Radmila Mišev. Priče su kazane od srca. Ovo je moja priča, moje viđenje slatkog pravoslavlja. Pokušao sam da približim neke likove sa kojima sam živio koji su na mene duhovno uticali. To je priča o ljudima koji su ostali vjerni Bogu, svojoj vjeri i sebi do kraja. U svakojoj od njih tražio sam njihov Božiji lik kako u živom razgovoru, tako i u sjećanjima na njih u ovim knjigama. Koliko one vrijede neka presude čitaoci - kazao je na promociji na Toploj, arhimandrit Aleksej.
Z. Šakotić