Velika Gospojina ili Uspenje Presvete Bogorodice ili Međudnevnica, jedan je od najvećih hrišćanskih praznika. Ovaj praznik uspomena je na smrt Bogorodice i, prema jevanđeljskom predanju, dan kada se ona vaznijela na nebo i „predala svoj duh u ruke Spasitelja”. Uspenje Presvete Bogorodice ili Velika Gopojina spada u red Bogorodičnih praznika. Srpska pravoslavna crkva i vjernici ga slave 28. avgusta, odnosno 15. avgusta po julijanskom kalendaru, kada se završava i post koji traje 14 dana.
Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina, prema nekim izvorima 72, da je nadživjela svoga sina i kao svjedok mnogih slavnih događanja, nastavila njegovu misiju.
Scena Uspenja Bogorodice obavezan je motiv u pravoslavnom fresko-slikarstvu, jer je za život i smrt Bogomajke vezan smisao hrišćanske vjere i molitve. Uspenje Bogorodice slika se na zapadnim zidovima pravoslavnih manastira. Uspenje Presvete Bogorodice se praznuje od 4. vijeka, a kao samostalni praznik počeo je da se proslavlja u Jerusalimu po želji cara Mavrikija koji je 15. avgusta (prema julijanskom kalendaru) pobijedio Persijance. Od tog datuma svi hrišćani slave ovaj praznik.
Vjeruje se da je vrijeme između Velike i Male Gospojine, koja se obilježava 21. septembra, naziva se međudnevnica, najbolje za branje svih plodova i ljekovitih trava, pa se odlazi na izvore koji, prema narodnom vjerovanju, imaju lekovito dejstvo.
Prema narodnom vjerovanju u periodu između dve Gospojine važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke. Za praznike Veliku i Malu Gospojinu običaj je da, naročito žene, poštuju veliki broj zabrana, koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje. Tako se znalo da za ovaj praznik nije dobro išta raditi rukama, ili započinjati nov posao. Znalo se da do Velike Gospojine uglavnom treba završiti sve ljetnje poslove u polju, a tek od Male Gospojine početi sa novim jesenjim radovima. Zato nije slučajno što su se u tom periodu najčešće vjenčavali i pravili svadbena veselja.
Presveta Bogorodica je prema vjerovanju zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu mnogi bolesnici odvođeni na izvore lekovite vode da se umiju. U prošlosti su održavana bdenija u hramovima, ili nad izvorima vode i tada su izgovarane molitve za ozdravljenje od kostobolje i očnih bolesti.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.