Na seskom poručju opštine Pljevlja, čak i onim selima koja se nalaze pored same rijeke Ćehotine, proljeće ove godine značajno kasni. Praktično, u pljevaljskim selima, iako je kraj aprila, nema behara a slabo ima i zelene trave. Neke ornice su uzorane, ali još uvijek nema sjetve žitarica, vještačkih trava, silažnog kukuruza, dok o sadnji povrća još nema ni govora. Stočari kažu da moraju da troše stočnu hranu, kao da je zima, a ne proljeće.
Predsjednik Unije stočara sjevera
Milko Živković kaže da i oni stočari koji su orjentisani na ovčarstvo i kozarstvo, pošto trave za ispašu stada nema, prisiljeni su da troše kabastu stočnu hranu, odnosno sijeno.
– Na svu muku sa slabim otkupom stoke, mliječnih proizvoda, poskupljenjem kabaste i koncentrovane hrane, kasni i proljeće. Stočari koji su se nadali da će sa puštanjem stoke na pašu smanjiti troškove ishrane stada, sada vide da to tako neće biti – kaže Živković i dodaje da mnogi stočari pored kupovine koncentrovane hrane moraju sada da kupuju i sijeno. Kaže da je posebno teško što su niske temperature i što nije moguće da se izvrši sjetva vještačkih i silažnih trava, a očigledno je da će trebati još dugo vremena da zemlja bude topla i da krene sjetva.
– Jutros smo imali priliku da vidimo izuzetno jaku slanu što govori da još dugo neće biti trave, odnosno da će stočari koji imaju sitnu stoku još dugo morati da troše sijeno. Ako se okrenemo i pogledamo naše planine vidjećemo da su one još uvijek pod snijegom kao da je februar. To nam govori da topli dani neće brzo doći – kaže Živković i poručuje da situacija na terenu govori da se stočarima mora što prije pomoći.
– Ako ne bude pomoći Vlade, a imali smo od početka godine poskupljenje koncentrovane hrane za 50 odsto i sada imamo ovakvo proljeće, stočari će sa velikim gubitkom dočekati „zelenu granu” - konstatuje Živković.
Pored stočara nedavno su se na teško proljeće žalili i pljevaljski pčelari. Predsjednik pljevaljskog udruženja pčelara „Matica”,
Žarko Dragašević kaže da je proljetna prihrana pčela neophodna, kako zbog kasnog proljeća, tako i zbog činjenice da su prethodne dvije godine bile loše za rad pčela. Pčelari se žale i da im je veliki broj pčelinjih društava uginuo.
Inače, na području opštine Pljevlja, u februaru su dani bili mnogo topliji nego u martu i aprilu. Čak je u februaru bilo manje sniježnih padavina nego tokom aprila. Mnoge prognoze su bile da će proljeće brzo doći, međutim, „Baba Marta” je pokvarila ta nadanja pa su uslijedile sniježne padavine. Dodatni problem bile su izuzetno niske temperature vazduha i jutarnji mrazevi.
B. Je.
Voćari se nadaju dobrom roduIz lokalne uprave saopštavju da je u toku besplatna raspodjela sjemena za vještačke trave i da će ista potrajati narednih dana. Ističu da je interesovanje stočara veliko, a sasvim je sigurno da će se sjetva obavljati tokom maja. Pojašnjavaju da hladnoća nije direktno ugrozila usjeve, ali ni voće.
– Kada je u pitanju voće tu je došlo do usporavanja vegetacije, ali direktnih šteta za sada nije bilo – tvrde u lokalnoj upravi, uz pojašnjenje da je bolje što su sada hladnoće nego da je došlo do behara, a da su potom usledili hladni dani.
Od voćara saznajemo da je u pljevaljskom kraju bolje kada behar kasni, jer se tada može očekivati dobar rod jabuke, kruške i šljive. pa se voćari posebno nadaju dobrom rodu šljive.