Zaštita i obnavljanje šumskih kompleksa dugogodišnja je tema u Nikšiću koju godinama pokreću samo pojediine ekološke organizacije koje za tu inicijativu nemaju adekvatnu podršku nadležnih. Opština Nikšić zauzima površinu od oko dvije hiljade kilometara kvadratnih od čega, prema podacima od ranije, šume i šumsko zemljište čine više od 100.000 hektara. Nelegalna sječa i požari osnovni su uzroci što su nikšićke šume među najugroženijim u Crnoj Gori, a lokaliteti gdje je ogoljenost najuočljivija su rejon planine Vojnik, a poslednjih godina i Župe nikšićke. Direktor NVO „Župa u srcu“
Jovo Radulović kaže da na području Župe šumskih kompleksa skoro da više i nema, a brdo Štitovo je zbog nebrige ostalo čak i bez stabala munike.
– Požari i dugogodišnje sječe su desetkovali šumski kompleks u Župi. Prostor Štitova bio je jedan od najvećih u Evropi sa dominantom populacijom munike. Danas tu imamo uništen prostor sa hektarima šume uništene požarom, ali i posječene šume. Prostor Kutskog brda, Planinika, Buavica, Prekornice doživio je sličnu sudbinu, pa je sada najveći pritisak na šume u Zabranu kralja Nikole i oko njega, gdje se do sada koliko-toliko održavao šumski kompleks, naglasio je Radulović.
Poslednjih godina četinarske šume su vidno napadnute borovim litijašem koji pričinjava velike štete i suši mlada stabla. Odgovor institucija, ističe Radulović, bio je neodgovarajući, pa je problem sve veći. Požari svake godine unište veću površinu šuma, a samo za tri mjeseca 2017. godine opožarena površina iznosila je 1.581 hektar, a procijenjena šteta bila je 450.000 eura. Ogoljena prostranstva, što požarima, što nelegalom sječom, odlika su župskog područja.
– Stariji Župljani svjedoče da je nekad na prostoru Župe bilo drveća sa po dva do tri metra prečnika. Od osamdesetih godina prošlog vijeka počinje bespoštedna eksploatacija koja je posebno bila intenzivirana devedesetih godina u periodu krize, ali i kasnije. Podatak o tome ko je vršio eksploataciju šume u Župi poslednjih godina NVO „Župa u srcu” je bezuspješno pokušala dobaviti od Uprave za šume. I pored prava javnosti da zna ko su bili koncesionari i koliko je šume posječeno, za taj podatak smo ostali uskraćeni, a dopisi koje smo slali ignorisani su, kazao je Radulović za „Dan”.
Najveći požari bili su 2012. godine, ali još uvijek nije urađeno dovoljno da se lokaliteti obnove, a Radulović kaže da je izuzetno i mali broj i postupaka protiv optuženih za nelegalnu sječu.
B.B.
Projektom do „Čuvara šuma“Društvo mladih ekologa (DMEN) u saradnji sa NVO „Župa u srcu“ prošlog mjeseca počeli su realizaciju projekta „Održivo uprvaljanje šumama za sve“ koji će se odnositi na Nikšić, Pljevlja i Žabljak. Direktor DMEN-a
Miodrag Karadžić navodi da je jedna od aktivnosti izrada mobilne aplikacije „Čuvari šuma“.
– Svako će moći na jednostavan način da prijavi nepravilnosti u odnosu prema šumskom kompleksu. Putem mobilnog telefona će se slikati određena lokacija u Crnoj Gori koja se putem GPS-a locira i prenosi na mapu. Takođe će se putem aplikacije moći dati kraći opis lokacije, vrsta i količina posječenog drveta. Mapa će biti svima dostupna, smatramo da će olakšati rad kontrolo nadzornim službama i svi mogu imati uvid u nju, pojasnio je Karadžić.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
